Igrajući na kartu javnih investicija, Vlada je lani u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) prepoznala jednu od glavnih uzdanica, a premda su u cjelini investicije jako podbacile, HEP grupa lani je prednjačila tempom povećanja duga. Ukupne (dugoročne i kratkoročne) obveze Grupe na kraju rujna dosegnule su 9,25 milijardi kuna, dok su u isto vrijeme godinu prije bile oko 7,6 milijardi, pokazuju devetomjesečni podaci objavljeni za javna poduzeća na stranicama Ministarstva financija. Najveći dug među 21 javnom i/li državnom tvrtkom već odavno imaju Hrvatske autoceste, koje su u devet mjeseci dio kratkoročnih obveza zamijenile dugoročnima, a u konačnici su im se ukupne obveze povećale za oko 700 milijuna kuna, na oko 22,5 milijardi. Dok se povećanje dugoročnih obveza sa 18 na gotovo 21 milijardu kuna u cijelosti odnosi na kredite, smanjenju kratkoročnih sa 3,78 na 1,54 milijarde nimalo nisu pridonijele (manje) obveze prema dobavljačima. One su, naime, porasle za oko 220 milijuna, na 584 milijuna kuna.

U zaduženosti vode Vode
Povećanjem zaduženosti istaknule su se i Hrvatske vode, kojima su obveze po kreditima porasle sa 1,1 na 1,6 milijardi kuna, u prvom redu kao posljedica investicija. Ta javna ustanova, naime, u tekućem poslovanju i lani bilježi višak prihoda (naknade definirane posebnim propisima) nad rashodima, iako je zaključno s krajem rujna iznos tog "viška raspoloživa za sljedeće razdoblje" smanjen za 80-ak milijuna, na 183 milijuna kuna. Nasuprot tome, porast duga HEP grupe prati i izraženo pogoršanje uvjeta poslovanja i rezultata u odnosu na prethodnu godinu. Dok je za devet mjeseci 2011. HEP grupa iskazala 412 milijuna kuna dobiti, lani joj je u prva tri kvartala gubitak dosegnuo 203,5 milijuna kuna. Dugoročne obveze u godinu dana su joj porasle sa 3,62 na 4,34 milijarde kuna, najvećim dijelom po osnovi kredita (sa 1,9 na gotovo 2,7 milijardi). Istodobno, kratkoročne obveze HEP-a premašile su 4,91 milijardu, što je povećanje za oko 930 milijuna u odnosu na rujan 2011. Taj iznos povećanja gotovo u cijelosti odražava porast kratkoročnoga duga Grupe prema dobavljačima koji je premašio 2,2 milijarde. U odnosu na godinu prije porasla su, premda za znatno manjih 230 milijuna kuna, i HEP-ova potraživanja, i to najviše od kupaca, čije su se kratkoročne obveze prema HEP-u povećale za 250 milijuna, na više od 1,75 milijardi. Najveći gubitak bilježe Hrvatske željeznice – čak 268,6 milijuna kuna (konsolidirano) ili tri i pol puta više nego godinu prije. Gubitak bilježi i Hrvatska pošta, koja je za tri lanjska kvartala iskazala 21,5 milijuna kuna minusa, a prije je imala 27,4 milijuna dobiti. To je posljedica kombinacije pada prihoda za 18 milijuna kuna (1,5 posto) i porasta rashoda za 31 milijun kuna. 

U minusu i Lutrija
Minus je (iako simboličan) iskazala i Hrvatska lutrija. Kod većine javnih/državnih poduzeća koja su iskazala dobit ona je bila manja nego godinu prije (Plinacro, ACI, HRT, Hrvatske šume, Odašiljači i veze, Plovput, Jadrolinija). Janaf je među rijetkima koji bilježe povećanje dobiti. Sa 60-ak povećao ju je na više od 75 milijuna, a bolji skor 2012. bilježi i Croatia osiguranje s gotovo upola većom iskazanom dobiti (81,1 mil. neto) te Narodne novine s duplo većom dobiti, što u slučaju NN-a znači daleko skromnijih 16,7 mil. kuna.

Različito racionalni  

HŽ i Šume više za plaće
U više od polovice poduzeća i lani su (do kraja rujna) povećani troškovi osoblja. Među njima je i najveći gubtaš, HŽ, s gotovo 1,14 milijardi kuna izdataka za zaposlene, što je porast za 20 milijuna kuna. U Hrvatskim šumama za plaće i doprinose potrošilo se 752 milijuna kuna ili 17 milijuna više nego godinu prije. Plinacro se istaknuo relativnim porastom, 8,8 posto, na 42,2 milijuna kuna

HRT 14 mil. manje za plaće

HRT je troškove zaposlenih uspio smanjiti za 14 milijuna (na 347), a koliko-toliko snizili su ih i u Hrvatskim cestama, Hrvatskoj lutriji, Narodnim novinama, Hrvatskim vodama, HEP-u, CO-u.