Ostavka Davorina Đanića, ravnatelja bolnice u Slavonskom Brodu motivirana je političkim razlozima, smatra Andrija Hebrang, šef Vladina povjerenstva za praćenje troškova bolničkih ustanova. Naime, nakon što je povjerenstvo utvrdilo da je slavonskobrodska bolnica jedna od 10 posto ustanova koje nepotrebno troše novac, ravnatelj Đanić prošlog tjedna javno je objavio da podnosi ostavku jer ne može ispuniti zahtjeve o kresanju troškova. Novinarima je kazao da bi to značilo dokidanje usluga pacijentima, s čim su se složili još neki ravnatelji bolnica koje je Hebrangovo povjerenstvo u posljednjih nekoliko tjedana pozvalo na razgovor.

Dodvoravanje MMF-u
“S ravnateljem Đanićem sastali smo se prije dva tjedna i predložili mu da se svakog tjedna menadžment bolnice nađe i razgovara samo o jednoj temi – smanjivanju troškova, a da sastanak s povjerenstvom ponovimo za dva do tri mjeseca da vidimo što su napravili. Ravnatelj je sastanak napustio s oduševljenjem i zato me je začudila naprasna ostavka, kaže Hebrang koji je navodno jučer saznao da je Đanić potpredsjednik Hrvatske narodne stranke u Slavonskom Brodu, te smatra da je ostavka i javni istup politički potez.
”Ako je kolega podnio ostavku iz političkih razloga, oštro ga osuđujem, no ako se radi o tome da je svjestan lošeg menadžmenta, onda ga podržavam“, kaže Hebrang i napominje da je Đanić jedini ravnatelj ”prozvane” bolnice koji se odlučio na takav potez. Inače, osnivanje povjerenstva za kontrolu troškova još je jedan Vladin potez kojim se želi dodvoriti Međunarodnom monetarnom fondu koji od Hrvatske već dulje vrijeme traži smanivanje troškova i reformiranje sustava zdravstva.

Analiza troškova
Prije dvije godine uvedena je precizna analitika praćenja troškova na temelju koje je povjerenstvo razgovaralo s menadžmentom 32 ustanove. Analiza se zapravo provodi usporedbom ustanova sličnih po profilu i broju kreveta. Slavonski Brod je, primjerice, uspoređen sa zagrebačkim Svetim Duhom koji je u prošloj godini u odnosu na godinu prije imao u prosjeku 5,5 posto manje rashode, a povećao usluge za 2,3 posto. Brodska bolnica, međutim, potrošila je osam posto više novca – 30 posto više na hranu, 25 posto na troškove čišćenja, isto toliko na uredski materijal. Način nabave potrošnog materijala i sistematizacija radnih mjesta (previše šefovskih mjesta) glavni su uzroci prevelike potrošnje u bolnicama, smatra Hebrang i dodaje da je nesposoban menadžment glavni krivac.
“Na sastancima s upravama bolnica savjetujemo im što da čine kako bi smanjili troškove i nikad nema govora o smanjivanju usluga. Primjerice, savjetujemo ih da uvedu centralnu distribuciju lijekova i hrane. Potom, da temperaturne liste pacijenata (koje vise kraj kreveta i upisuje se sve što se pacijentu radi) ne ispunjava svaki doktor na odjelu, već samo šef odjela koji time postaje odgovoran za ono što se radi i koliko to košta”, pojašnjava Hebrang. Iako taj argument zvuči paradoksalno i neuvjerljivo, zanimljivo je da Hebrang upravo brigom za pacijente opravdava činjenicu da hrvatsko zdravstvo ne vode profesionalni menadžeri nego liječnici. Hebrang, naime, tvrdi da u socijalnom sustavu zdravstva ustanove moraju voditi liječnici jer oni znaju kako uštedjeti bez štete za pacijente, te je cijena rada niska. Ni predložena reforma zdravstva ne predviđa da će se to izmijeniti.