Gospodarski dijelovi predizbornih programa dva najjača politička rivala – HDZ-a i Kukuriku koalicije, nisu zadovoljili očekivanja poslodavaca. Štoviše, usporedbom s preporukama Hrvatske udruge poslodavaca iz lipnja, a kojima su postavljeni ciljevi i mjere koje omogućuju izlazak iz krize i rast gospodarstva od prosječno 4 posto godišnje, oba programa, po riječima predsjednika HUP-a Ivana Ergovića, nisu dovoljna da osiguraju potreban rast. Iz seta od 47 komponenti koje po HUP-u moraju biti sadržane u programima onih koji ozbiljno pretendiraju voditi zemlju u ovim uvjetima, i HDZ i Kukuriku koalicija nisu niti spomenuli čak 18 njih. Iako ističu kako nije cilj zbirnom ocjenom vrednovati programe stranaka, u analizi provedenoj uz pomoć ekonomista Velimira Šonje i Katarine Ott, i HDZ i SDP sa svojim partnerima u prosjeku su mjerenjem na skali od 1 do 5, dobili jedva prolaznu ocjenu – “dvojku”. Zanimljivo i da najvišu ocjenu programi nisu zavrijedili niti u jednom segmentu.

Protiv populizma
Prema riječima direktora HUP-a Davora Majetića, “Plan 21” Kukuriku koalicije najbolje je ocjene zaslužio za zalaganje u borbi protiv neplaćanja, te u planu fiskalne decentralizacije i reforme teritorijalnog preustroja, premda neće rezati broj lokalnih jedinica, nego razvoj temeljiti na pet regija. Pohvale tom programu slijede i za iskazivanje kvantitativnih ciljeva fiskalne konsolidacije, odnosno deficita, javnog duga i rashoda opće države, za što je inače HDZ loše ocijenjen. Najlošije reakcije poslodavcima je Kukuriku koalicija izmamila svojom retorikom, za HUP – antipoduzetničkom. “Nema razloga za zaoštravanje odnosa sindikata i poslodavaca, koji u krizi moraju biti zajedno i ne mogu jedni bez drugih. Zaoštravanje i populizam nije put ka rješenju problema”, ističe Davor Majetić. HDZ je najviše pohvaljen za nove mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva, te najave institucionalnih reformi, dok je najslabijim njegovim dijelom istaknuto upravljanje javnim poduzećima. Za HUP je to zabrinjavajuće zna li se da je riječ o području koje je godinama bilo leglo korupcije, a njegovo loše upravljanje pridonijelo je i rastu deficita, te zaduženja države. Ohrabruje u njihovu slučaju inzistiranje na fiskalnoj odgovornosti i ustavnom jamstvu za fiskalne limite, ali HUP, ističe Majetić, ne nazire iz HDZ-ova programa rasterećenje troška rada povrh poticaja za novo zapošljavanje.

Nužna razrada programa
Oba programa ne predviđaju ni HUP-u važno ukidanje doprinosa za HGK, duži rok za plaćanje PDV-a i carine ili smanjenje komunalnih doprinosa za poduzetnička ulaganja. “Nije nam namjera davati preporuku za koga glasati, već usporediti programe s našim viđenjem onog što se mora provesti. No, vjerujemo da ima prostora za daljnju razradu ovih programa do izbora i formiranja nove vlade”, poručuje Majetić. Osim ova dva, HUP vrednuje i programe drugih stranaka, no ne svih, već samo onih koji sadrže najmanje 50 posto njihovih zahtjeva, odnosno 24 od 47 komponenti. Velimir Šonje najavljuje da će uskoro biti objavljene ocjene barem za jedan, a možda i dva ili tri programa.

Nedostaci i mane gospodarskih programa

Kukuriku koalicija
ne predviđa usklađivanje rasta realnih dohodaka s rastom produktivnosti
nedostaju mjere smanjenja poduzetničkih troškova, jačanja konkurentnosti i izvoza
jačanje HBOR-a ne spominje se u kontekstu izvoza, već smanjenja kamata i državnih investicija
nema smanjenja udjela zaposlenih u javnim poduzećima
ne navodi se smanjenje broja javnih poduzeća osim u turizmu, a predviđaju se nove investicije u hotele u vlasništvu države, bez navođenja načina financiranja

HDZ
nedostaju kvantifikacije glavnih ekonomskih ciljeva
ne predviđa se povećanje transparentnosti proračuna kroz redovite evaluacije fiskalnih programa i javne rasprave
profesionalizaciju i depolitizaciju javnih poduzeća svodi na NO, a ne i na biranje uprava, što je i važnije
nejasan stav o reformi radnog zakonodavstva
ne navode planove o restrukturiranju državnih poduzeća, osim željeznica i šuma, a ne predviđaju ni smanjenje broja javnih poduzeća kroz privatizaciju i okrupnjavanje