Janaf u iduće tri godine planira ulaganja u vrijednosti od 1,9 milijardi kuna, a sredstva za investicije neće se pribaviti zaduživanjem, nego iz vlastitih sredstava.

Zato Uprava Janafa Nadzornom odboru, koji će svoju sjednicu održati idućeg tjedna, predlaže dokapitalizaciju društva u iznosu od 800 milijuna kuna izdavanjem povlaštenih dionicama po knjigovodstvenoj vrijednosti od 3021 kuna.Predsjednik Uprave Janafa Ante Markov na konferenciji za novinare u srijedu nije želio detaljnije obrazlagati model po kojem bi se u iduća dva do tri mjeseca trebala obaviti najavljena dokapitalizacija, niti otkriti tko su budući ulagači. No, dao je do znanja koji su njezini ciljevi. Prije svega, Janaf bi i nakon dokapitalizacije ostao kompanija u kojoj će država putem svojih fondova i agencija, kontrolirati oko 75 posto udjela jer, kako je rekao, dokapitalizacija ne znači otvaranje privatizacije. Ipak, potpredsjednik Vlade Damir Polančec Poslovnom dnevniku je izjavio da će se dokapitalizacija obaviti na dva načina. Najveći iznos dokapitalizacije obavit će Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) a drugi način je unošenjem imovine i skladišta MORH-a u temeljni kapital Janafa. HANDA raspolaže sa znatnim količinama novca, budući da se u nju slijva dio prihoda od trošarina na naftne derivate za formiranje obveznih zaliha nafte. Vrijednost takve imovine tek treba procijenit. Sada naime, 50,54 posto dionica Janafa drži HZMO, gotovo 22 posto u vlasništvu ima direktno država, ali će uskoro na HEP prenijeti sedam posto vlasništva, dok Državna agencija za osiguranje štednih uloga ima blizu šest posto dionica. To bi značilo da bi država kroz novog dioničara, trebala održati svoju razinu zastupljenosti, a za takav plan će, kako se može čuti, trebati osigurati pristanak ostalih dioničara, prije svega Ine, koja drži 16 posto vlasništva i mirovinskih fondova koji ukupno kontroliraju ispod pet posto.