Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (Hakom) prošlog je tjedna u javno savjetovanje uputila prijedlog financijskog plana za 2027. i godišnji program rada, koji su otvoreni za komentare do 31. kolovoza. Prema financijskom planu, Agencija od iduće godine planira dodatno povećati rashode.

Nakon što su rashodi s 15,5 milijuna eura, koliko je potrošeno lani, poskočili na 19,64 milijuna eura u rebalansu ove godine porastavši za gotovo 26 posto, plan za 2027. donosi daljnji, ovog puta, blaži rast na 20,1 milijuna eura, oko 2,5 posto. Godinu nakon toga, predviđa se smanjenje rashoda na 18,55 milijuna eura.

Fokus na razvoj

Pritom najviše u oči upada rast rashoda za nabavu nefinancijske imovine: s 866.660 eura u 2025. na gotovo 1,9 milijuna eura planiranih za 2027., više nego dvostruko u samo dvije godine. Dok je prošle godine agencija poslovala s viškom prihoda od 1,45 milijuna eura, rebalans za ovu godinu pokazuje proračunski manjak od 2,26 milijuna eura, a plan za iduću godinu predviđa još dublji minus – 2,53 milijuna eura, najveći u cijelom razdoblju do 2029. Hakom, drugim riječima, četiri godine zaredom planira trošiti više nego što prihoduje.

Iz Hakoma poručuju da planirani manjak ne predstavlja nedostatak sredstava ni nepokrivenu obvezu, nego planirano korištenje dijela prenesenog viška prihoda iz prethodnih godina, pa financiranje planiranih rashoda ne podrazumijeva zaduživanje. Prema izvršenju za 2025. Agencija je ostvarila višak prihoda od 1,45 milijuna eura, čime je dodatno povećan preneseni višak iz prethodnih razdoblja.

Preneseni višak na početku ove godine iznosio je 6,28 milijuna eura, dok se na početku 2027. planira prijenos viška u iznosu od nešto veći od četiri milijuna eura. Budući da se Hakom pretežito financira iz namjenskih prihoda, a neutrošena sredstva prenosi u sljedeća razdoblja, dio prethodno akumuliranih sredstava financijskim se planom raspoređuje za planirane rashode, osobito za ulaganja u dugotrajnu imovinu, mjernu i informatičku opremu te razvoj i unaprjeđenje informacijskih sustava, poručili su iz Agencije.

Iz Hakoma ističu da je pri usporedbi podataka važno razlikovati ostvarenje od plana – podaci za 2025. odnose se na stvarno izvršenje, dok su iznosi za 2026. i 2027. planske veličine, odnosno najviši iznosi rashoda odobreni financijskim planom, a stvarna realizacija ovisit će o dinamici provedbe projekata, postupaka javne nabave i investicija. Kao primjer navode da su rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2025. ostvareni u visini od 58,76 posto plana, prvenstveno zbog dinamike provedbe postupaka nabave i realizacije investicija, dok je za 2027. predviđeno povećanje tih rashoda od približno pet posto u odnosu na ovogodišnji plan.

Zasad bez 6G ulaganja

“Ne radi se o trajnom povećanju redovitih rashoda, nego prvenstveno o redovitom investicijskom ciklusu, tehnološkoj obnovi opreme i razvoju informacijskih sustava potrebnih za učinkovito obavljanje zakonom propisanih zadaća Hakoma”, poručuju iz agencije, dodajući da planirana ulaganja nisu povezana s posebnim programom priprema za uvođenje 6G mreža te da trenutačno nemaju zaseban investicijski program namijenjen tim pripremama.

vrhunska prilika

Tražite zemljište za posao ili investiciju? Ovaj grad upravo ga je stavio na prodaju

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

Na pitanje prati li Hakom pomak telekom operatora prema platformama za trgovinu i digitalno oglašavanje, poručuju da prate razvoj tržišta i širenje poslovanja izvan tradicionalnih telekomunikacijskih usluga. Naglašavaju da se regulatorna nadležnost određuje prema vrsti usluge, a ne poslovnom pozicioniranju tvrtke. Za elektroničke komunikacije primjenjuje se odgovarajući regulatorni okvir, dok za ostale djelatnosti mogu vrijediti drugi propisi i nadležnosti.

“Hakom je hrvatski Koordinator za digitalne usluge u skladu s Aktom o digitalnim uslugama (DSA)”, pojašnjavaju iz agencije, napominjući da u toj ulozi postupaju kada se DSA primjenjuje na konkretnu uslugu i kada je postupanje u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti Agencije, dok ovisno o vrsti usluge i konkretnom pitanju nadležna mogu biti i druga nacionalna tijela ili Europska komisija.

Dodaju da kontinuirano prate konvergenciju elektroničkih komunikacija i digitalnih usluga te da, u okviru svojih ovlasti, surađuju s drugim nadležnim tijelima, a njihovo regulatorno djelovanje temelji se na primjenjivim propisima Europske unije, nacionalnom zakonodavstvu i zakonom utvrđenim nadležnostima.

Nakon provedenog javnog savjetovanja i dobivanja prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske na godišnji program rada, Vijeće Agencije usvojit će konačne dokumente, što se očekuje u posljednjem tromjesečju ove godine.