Pojačavanje policijskog nadzora, premrežavanje autocesta mjeračima brzine i razmaka vozila, povećanje kazni za teške prekršaje, poboljšavanje asfaltnog sloja i signalizacije samo su neke od kratkoročnih mjera koje su prometni stručnjaci Željko Marušić i Georg Davor Lisicin predložili na stručnom skupu “Sigurnost u prometu 2007.”, održanom prošlog tjedna u prostorijama Hrvatskog autokluba. Smatraju da su ove mjere nužne kako se ne bi nepotrebno izgubile još stotine života te da ih treba početi provoditi odmah. Istodobno s tim potrebno je uvesti i dugoročne mjere koje bi pomogle da se u sljedeće četiri godine broj nesreća i stradalih smanji za 30 posto, a one uključuju izgradnju punog profila autocesta i drugih cijevi tunela, usmjeravanje teških vozila na autoceste nižom cestarinom i propisima, rigoroznijim ograničavanjem brzine na kiši, vraćanjem 0,5 promila, cestarine znatno sniziti izvan sezone, poboljšati asfaltni sloj tehnologijom mikroasfalta i slično.
Raste broj nesreća
Da su hitne mjere potrebne, svjedoče i podaci koje je na skupu iznio Zoran Zebec, voditelj Odsjeka za tehničke preglede i vozačke ispite u Ministarstvu unutarnjih poslova, a koji potvrđuju da na hrvatskim cestama raste broj prometnih nesreća s poginulima, teško i lako ozlijeđenima te materijalnom štetom. Slične negativne trendove, doduše, bilježi i veći dio Europe. “U devet mjeseci ove godine ukupno je na našim cestama poginulo 475 osoba, od čega je 319 preminulo na mjestu nesreće, 44 osobe su preminule tijekom prijevoza do medicinskih ustanova te ih je još 112 preminulo u roku od 30 dana od prometne nesreće”, rekao je Zebec, dodajući kako su pokazatelji kad je riječ o mladim i alkoholiziranim vozačima bolji. U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 14 posto manje nesreća s poginulima u nesrećama koje su skrivili mladi vozači, a broj poginulih u takvim nesrećama manji je za 10 posto. Smanjen je i broj nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači, i to za šest posto, a broj poginulih u tim nesrećama manji je za devet posto. U ovoj godini zabilježen je 699.481 prometni prekršaj, a policija je djelovala u 2,7 posto više slučajeva nego u istom razdoblju lani. “Povećali smo postupanje prema prekršiteljima dopuštenih brzina, nenošenja kacige, vozačima s oduzetom vozačkom dozvolom ili pod zabranom upravljanja te prema alkoholiziranim vozačima. No kada se s tim usporede rezultati rada prekršajnih sudova, vidimo da je u 2005. godini od podnesenih 250.489 zahtjeva riješeno svega njih 32,5 posto, dok ih je u 2006. od 249.634 riješeno gotovo upola manje, svega 22,8 posto”, rekao je Zebec. U nerješavanju prekršaja prednjači područje brodske Posavine (5,5 posto riješenih predmeta u 2006.), a najuspješnije je područje policijske uprave požeško-slavonske sa 65,9 posto riješenih zahtjeva. Broj postupaka pred sudovima gomila se, a kritizirana je i nedovoljna učinkovitost Zakona o sigurnosti prometa na cestama te pravilo o 0,00 promila jer se u slučaju osoba s pola promila alkohola u krvi ne pokazuje uzročnost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U uvjerenju sam da bi najveći broj vozaća i građana pozdravio jedan ozbiljan i stručan Zakon o sigurnosti u prometu, jer ono što danas doživljavamo svakodnevno u prometu, nije sigurna vožnja a naroćito za one vozaće koji poštuju propise a vožnju automobilom doživljavaju kao najučinkovitiji dolazak sa jednog mjesta na drugo. Svakodnevno smo svjedoci kako nadobudni pojedinci svojom arogantnom i nasilnom vožnjom (Pebrzom vožnjom, promjenom vozne trake i ubacivanjem ispred vozila na rizićan naćin, odozimanjem prednosti i nizom ostalih “bravuroznih” vozaćkih vještina) iritiraju i ugrožavaju ostale sudionike u prometu. No policija nemože biti u svakom trenutku na svakom mejstu i kažnjavati takvu vožnju. Mislim da je sigurnost prometa problem svih nas i da se treba i vozaće uključiti u rješavanje problema. Mislim da danas u doba informatike nije problem osigurati besplatan broj mobitela i telefona na koji bi vozaći i građani mogli prijaviti vozilo koje se tako ponaša u prometu. Prijave informatićki memorirati a vozaće nakon desetak ili petnaestak prijava pozvati na obavijesni razgovor u policiju a sud im kod odmjeravanja kazne za prijavljeni prekršaj broj pristiglih prijava uzeti kao otežavajuću okolnost i primjereno ih kazniti. Mislim da policijski presretaći nisu dobro rješenje, jer i oni svojom brzom vožnjom ugrožavaju sigurnost prometa, podsjeća me to na američki divlji zapad, dali pištolj brže poteže šerif ili negativac .a usput strada i nekoliko nevih građana. No s obzirom na sklonosti ministra tu smo gdje smo, ne osjeća da je moralno odgovoran za smrt 11 vatrogasaca pa zašto bi za nekoliko građana, vjerovatno je u uvjerenju da on taj posao obavlja najbolje na svijetu i da ne postoje bolja rješenja od onih koje on provodi.
Uključite se u raspravu