'Kao što sam 2005. i 2006. upozoravao na riskantnost financiranja kredita u švicarskom franku, tako sam prije dvije godine upozoravao na riskantnost vezanja kredita uz Euribor ili Libor', rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić, dodajući da je trenutno nešto više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz te kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama.

'Na ovim razinama na kojima su danas Euribor i Libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego 2005. i 2006. očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju. Još jednom ću to ponoviti pa će se možda za par godina, kada se bude o tome razgovaralo, moći podsjetiti da smo na vrijeme na to upozoravali', izjavio je Vujčić, gostujući  sinoć u emisiji 'Druga strana' HTV-a.

Što s kreditima u francima?

Govoreći o pregovorima oko pronalaska rješenja za probleme dužnika u švicarskim francima, Vujčić tvrdi da tek treba vidjeti kakav će se dogovor postići. HNB, kaže Vujčić, u tim pregovorima sudjeluje samo kao tehnička pomoć svim uključenim stranama, s obzirom da središnja banka sama po sebi nije stranka u postupku.

"Mi smo i ranije obavijestili javnost o različitim verzijama rješenja, od konverzije do spuštanja kamatnih stopa… Rješenja ima više, a moguće je ponuditi i više rješenja za različite dužnike pa im dati da biraju. Prilično sam siguran da na kraju neće svi biti sretni, ali to je obično tako, kad sjednete na krivi vlak, svaka je stanica kriva. No, nije to ni za svih bio krivi vlak. Jučer me moja žena podsjetila da sam je 2005. odgovarao od uzimanja kredita u francima, ali ona ga je svejedno uzela i prošla bolje nego ja s kreditom u eurima", kaže Vujčić.

Banke su prepune novca

'Inače, banke su prepune novca, a gospodarstvo ne može do povoljnih kredita. Vujčić je rekao da HNB poput ostalih središnjih banaka može kreirati jeftinu likvidnost bankama iz koje one mogu davati kredite i to HNB već dugo vremena i čini.

Guverner Vujčić istaknuo je kako je prošli tjedan u bankama bilo rekordnih 10 milijardi kuna viška likvidnosti koje banke drže u HNB-u po kamatnoj stopi od 0 posto. Zašto ne plasiraju taj novac treba pitati bankare.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

'Već dugo nisam vidio predsjednika uprave neke banke da odgovara na to pitanje na televiziji, pa mene uvijek pitaju to. Ja sam lijepo rekao da ono što može napraviti monetarna politika je da može dovesti konja do vode, ali ga ne može natjerati piti', kazao je Vujčić.

Dodao je da je razlika između kamatnih stopa po kojima banke drže tu likvidnost u HNB-u i kamatne stope po kojoj kredite plasiraju poduzećima pet posto. HNB je stvorio višak likvidnosti koji je pet puta viši nego u eurozoni – novca ima jako puno i to po kamatnoj stopi od 0 posto, rekao je Vujčić za HRT.

To što banke novac ne plasiraju građanima i gospodarstvenicima, već uglavnom državnim jedinicama, Vujčić je objasnio jedino time što banke plasiraju novac tamo gdje im je najmanji rizik.

Devalvacija nije rješenje

Vujčić je odgovorio svojim kritičarima rekavši kako je devalvacija u biti nuđenje lakih rješenja koja ne postoje, to je samo tečajna magija i bježanje od problema. Devalvacijom bi ugrozili financijsku stabilnost. U Hrvatskoj devalvacija bi djelovala prorecesijski, smanjila bi rast BDP-a. Tu je i povijesno iskustvo s devalvacijom u Jugoslaviji koja nikad nije dovela do održivog rasta izvoza i gospodarskog rasta, izjavio je Vujčić. Istaknuo je da su rješenja samo u strukturnim reformama.

Više o toj temi možete doznati ovdje.