U Hrvatski sabor po hitnom postupku šalju se izmjene i dopune Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta s Nacrtom konačnog prijedloga zakona koje su jučer izglasane na Vladi. Žurnost ne čudi kada se zna da bi do 2026., sukladno ciljevima Programa komasacije, trebali provesti okrupnjavanje 18 tisuća hektara, a trenutačno, tri godine od početka provedbe programa, nismo ni na trećini zacrtanog cilja.

Zbog neefikasnosti u provođenju komasacija prijeti nam gubitak čak 33,1 milijuna eura koliko je za tu reformu osigurano iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, od ukupno gotovo 40 milijuna kada se pribroji i nacionalni novac.

“Zbog roka za ispunjavanje pokazatelja iz NPOO predlaže se donošenja zakona po hitnom postupku kako bi tražene izmjene stupile na snagu najkasnije u drugom kvartalu ove godine. Time bi bilo omogućeno pokretanje novih postupaka komasacije”, obrazložio je na Vladi David Vlajčić, relativno novi ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Slab interes
Do sada su provedena dva javna poziva za komasaciju poljoprivrednog zemljišta koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, dok je treći otvoren do kraja lipnja. Međutim, jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi, pokazale su poražavajuće slab interes za okrupnjavanje što je suprotno ambicijama koje su pokazale prije donošenja zakona. Tada su kroz iskaz interesa želju za komasacijom izrazile 23 općine i grada s površinom oko 50 tisuća hektara.

U konačnici se na dva javna poziva Ministarstva javilo ukupno sedam općina i grada (tri na prvi te četiri na drugi javni poziv) prijavivši sređivanje ukupno 5200 hektara.

U obrazloženju u kojem se predlažu izmjene piše da je dosadašnja provedba zakona pokazala da je gotovo nemoguće postići uvjet za važenje suglasnosti vlasnika od 50 posto plus 1 na zemljištu na kojem se planira komasacija.

Izmjenama zakona koji je prvi put donesen 2015., a 2022. zamijenjen novim, bitno se snižavaju kriteriji važenja suglasnosti za provođenje komasacije. Nju će, prema prijedlogu, morati dati samo pet posto vlasnika zemlje na kojoj se provodi okrupnjavanje, uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 10 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta.

Pojednostavljuje se i izrada prijedloga idejnog rješenja komasacije za što su zadužene jedinice lokalne samouprave. Takve prijedloge više neće morati potvrđivati gradska ili općinska vijeća, odnosno predstavnička tijela pa će sve biti u rukama onih koje volimo zvati – lokalnim šerifima.

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Sigurnosna rješenja

Tko je sve obveznik NIS2 direktive o kibernetičkoj sigurnosti i koje će četiri ključne stavke tvrtke trebati prilagoditi?

Veće ovlasti
Izmjenama Ministarstvo veće ovlasti daje i sebi jer će, u slučaju da je više od 50 posto zemljišta pogodnog za komasaciju u vlasništvu države, ministar moći donijeti odluku o izradi idejnog rješenja (koje će izraditi sami ili uz pomoć vanjskih izvođača), te čak i pokrenuti postupak okrupnjavanja ako je to u interesu države.

Provedba zakona nije važna samo zato što smo za nju osigurali velik europski novac, koji će vjerojatno ostati neiskorišten, već i zato što su poljoprivredne parcele u Hrvatskoj iznimno male (prosjek je sedam hektara po poljoprivrednom gospodarstvo) što onemogućuje veću produktivnost u uzgoju i proizvodnji hrane. Ipak, ni na jednoj razini, od državne do lokalne, a očigledno i među samim poljoprivrednicima, nema volje da se situacija promjeni.

Iz, u posljednje vrijeme vrlo aktivne, HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede, iz koje često kritiziraju državne poljoprivredne politike, šturo poručuju da predložene izmjene “smatraju pozitivnim iskorakom u rješavanju dijela problema koji proizvođači imaju s poljoprivrednim zemljištem”, te da će u biti podrška ministarstvu u svim izmjenama koje idu u smjeru okrupnjavanja zemljišta, povećanja produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

Iz udruge su nedavno upozorili da resorno ministarstvo barata potpuno krivim podacima o raspoloživom poljoprivrednom zemljištu što, posljedično, vodi krivim politikama i odlukama.