Uoči odlaska na "road show" s novim ministrom financija Borisom Lalovcem radi prodaje oko milijardu eura obveznica na europskom tržištu, čime bi država reprogramirala i pokrila sve obveze u ovoj godini, potpresjednik Vlade Branko Grčić poslao je ohrabrujuće poruke o prvim znakovima oporavka, moguće i rasta BDP-a u prvom tromjesečju.

Uporište za takvu prognozu Grčić nalazi u rastu obujma industrijske proizvodnje, izvoza te trgovine na malo u prva tri mjeseca, ali i u rastu javne potrošnje, koja je, kako kaže, ostvarena ponajprije zbog bržih isplata pomoći poljoprivredi i brodogradnji. No, i sam Grčić s oprezom naglašava da je riječ o mogućnosti rasta stope BDP-a te da valja pričekati službene podatke koji će biti objavljeni za 15-ak dana. No, oprez ima ne samo za prvo tromjesečje, nego i na razini godine. Uz pozitivne trendove u prvom kvartalu, za koje je, kako ističe, vrlo važno da se događaju u privatnom sektoru, Grčiću je važno i to na koji će način javni sektor utjecati na BDP u idućim kvartalima.

"Fiskalna konsolidacija koja nas očekuje u preostalim tromjesečjima smanjit će javnu potrošnju u odnosu na prvi kvartal, gdje je ona rasla više od četiri posto u odnosu na lani te više neće imati tako pozitivan utjecaj na BDP", objasnio je svoj oprez.  Pozitivne podatke za prvo tromjesečje Grčić je upotpunio i podatkom o prvom padu broja nezaposlenih zabilježenom na godišnjoj razini u travnju, a pozitivne trendove u gospodarstvu temelji i na podacima Fine za prošlu godinu. Prihodi na razini 101.200 poduzeća, bez financijskog sektora, lani su bili na razini 612,4 milijarde kuna prihoda ili 10,4 milijarde više nego u 2012., a pomak je, ističe Grčić, ostvaren po svim indikatorima izuzev zaduženosti.

U realnom je sektoru broj zaposlenih lani povećan za 22,2 tisuće, na gotovo 831 tisuću, a Grčić je posebno zadovoljan zbog povećanja temeljnog kapitala tvrtki za 4,1 posto ili 12,5 miilijarde kuna, iako je ona kod malih tvrtki, kod kojih je bio i učinjen najveći pomak, i dalje na niskih 19 posto. Povećane su investicije u novu dugotrajnu imovinu za 14 posto ili za 4,5 milijarde kuna, a ukupna zaduženost tvrtki kod banaka je 226,8 milijardi kuna. U tome se gotovo 40 posto odnosi na građevinski sektor, čije stanje najviše zabrinjava potpredsjednika Grčića. 

Lovrinčević: 'Demantirat će ga stopa koju će uskoro objaviti DZS'

U svojim procjenama gospodarskih kretanja u prvom tromjesečju potpredsjednik Vlade Branko Grčić poziva se i na procjene analitičara Ekonomskog instituta, koji su na temelju kretanja CEIZ indeksa u prva tri mjeseca zaključili da se intenziviraju ekonomske aktivnosti te da vide naznaku da bi kvartalna stopa promjene BDP-a mogla biti pozitivna. No, upravo s Ekonomskog instituta dolaze i ne baš ohrabrujući podaci. Željko Lovrinčević procjenjuje kako će stopa koju će Državni zavod za statistiku uskoro objaviti za BDP u prvom kvartalu biti – 0 posto. Na takav rezultat upućuju, kaže, indikatori fizičkog obujma industrije, koji su rasli u prva tri mjeseca 0,5 posto, a pritom su financijski rezultati bili lošiji nego u isto vrijeme lani, dok je promet u trgovini na malo pao za 0,3 posto, a snažan pad u prvom tromjesečju bilježi se i u građevinskom sektoru, ali i turizmu. "Sve zemlje u ovom dijelu Europe imaju intenzivniji rast industrije, od Mađarske, Rumunjske i Češke u kojima ona u prvom kvartalu raste za 10 posto, a Hrvatska je u društvu onih pri dnu", kaže Lovrinčević, koji negativan signal za obujam proizvodnje vidi i u smanjenju zaliha u industriji u prva tri mjeseca.