Recesija u Europi se nastavlja, a Hrvatska ne može ostati izvan toga jer nije otok, rekao je danas za Hinu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije (EU) Branko Grčić, osvrnuvši se na najnovije snižene prognoze Europske komisije o hrvatskom i europskom gospodarstvu.

U proljetnim ekonomskim prognozama za 2013-2014. godinu, Europska komisija procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod u ovoj godini pasti 1 posto, dok je u prognozama prije tri mjeseca očekivala pad od 0,4 posto.

Za ovu godinu predviđa i nastavak recesije u eurozoni, s padom BDP-a od 0,4 posto, dok za cijelu Europsku uniju predviđa pad od 0,1 posto.

Istodobno, Njemačka, najjače gospodarstvo u Europi, ove će godine stagnirati, a Italija pasti za 1,3 posto.

"U tom smislu kako su korigirane stope rasta na razini EU, a posebno u zemljama koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, korigirane su i stope za Hrvatsku", izjavio je Grčić.

Kako dodaje, naše uvjete posebno obilježava proces restrukturiranja gospodarstva, kojeg Vlada intenzivno podržava prije svega kroz proces više od 4.000 predstečajnih nagodbi.

"Zajedno s vjerovnicima pomaže restrukturiranje tih tvrtki, u kojima je više od 35 milijardi kuna prijavljenih obveza i više od 30.000 zaposlenih. Prvi sramežljivi rezultati se ostvaruju kroz pomake u industrijskoj proizvodnji, blagi oporavak u sektoru graditeljstva, izuzev u dijelu stanogradnje. No, ipak je još uvijek nužan oprez i puno posla da dođemo na put stabilnog oporavka", navodi Grčić.

Jedna od pozitivnih okolnosti je i ulazak u EU, ističe Grčić, budući da Vlada priprema novi ciklus velikih investicija u željeznicu, vodoopskrbu, odlagališta otpada i veliki broj manjih regionalnih projekata. Idućih nekoliko godina bit će investirano nekoliko milijardi eura, a većina tih investicija bit će financirana iz strukturnih fondova EU, napomenuo je.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

"Ipak, većina investicija dolazi iz privatnog sektora, tako da je oporavak tih investicija uvjet za ukupni gospodarski oporavak. A tu značajno ograničenje predstavlja sve teža dostupnost kredita bankarskog sektora, što je problem i u Europskoj uniji. Zato nade polažemo u intenziviranje izravnih stranih investicija nakon ulaska Hrvatske u EU. I u drugim zemljama, koje su ranije ulazile u EU, nakon relativno kratkog vremena dotok izravnih stranih investicija značajno je porastao. Naravno, valja biti na oprezu zbog recesije u EU, koja je još uvijek izražena", zaključuje Grčić.