Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je danas kako je na Hrvatskoj sada da ubrzano krene u pripremu kompletne studije izvodljivosti za projekt izgradnje Pelješkog mosta, kako bi taj projekt ponudila Europskoj komisiji za moguće sufinanciranje iz fondova Europske unije.

Pelješki most je definitivno ispao najbolja varijanta povezivanja dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske i na nama je sada da ubrzano krenemo u pripremu kompletne feasibility studije za taj projekt i da ga ponudimo Europskoj komisiji te ispregovaramo moguće sufinanciranje iz EU fondova, izjavio je Grčić nakon predaje aplikacijskih paketa u Hrvatskim vodama.

Na novinarsko pitanje ima li već sada nekih konkretnih rokova o gradnji tog mosta, Grčić je ponovio da je u ovom trenutku ključno pristupiti izradi kompletne studije, jer je do sada izrađena samo predstudija izvodljivosti koja je samo razmatrala koja je od više opcija najbolja.

Sada smo definitivno u situaciji da razradimo opciju gradnje mosta i da paraleleno pregovaramo o tome da se on sufinancira iz sredstava EU. U trenutku kada jednom eventualno dođemo do takvog rješenja tada će krenuti i izgradnja, ali je jako teško u ovom trenutku predvidjeti koliko je to još vremena do same realizacije, odgovorio je Grčić.

Ali, istaknuo je, "ubrzano ćemo na tome raditi jer to je opredjeljenje ove Vlade".

Pojasnio je da se studijom izvodljivosti treba opravdati svrha izgradnje jednog tako velikog i skupog, ali krucijalnog infrastrukturnog objekta za taj dio Hrvatske.

"Naravno da taj most nije samo poveznica Dubrovnika s ostatkom Hrvatske nego i poveznica cijelog tog područja, pa tako i poluotoka Pelješca, ali i Korčule i svih drugih otoka na tom području s nemjerljivim efektom u smislu brzine i kvalitete povezivanja tih turističkih destinacija s ostalim dijelovima Hrvatske, ali i Europe i svijeta. To je izuzetno bitno u građenju nove gospodarske strukture koja treba doprinijeti razvoju tog dijela Hrvatske. Prema tome, feasibility studija mora obuhvatiti sve te direktne i indirektne učinke mosta na razvoj juga Hrvatske i ako to zaista, uz pomoć konzultanata, uradimo na kvalitetan i uvjerljiv način, nadam se da će tada i sufinanciranje mosta iz EU sredstava biti realnije", izjavio je Grčić.

Upitan kako to da se Vlada odlučila na arbitražnu tužbu protiv MOL-a, kada su prošlotjedne izjave nakon pregovora predstavnika Vlade i MOL-a o Ini bile optimističnije nego ranije, Grčić je odgovorio kako Vlada nije željela propustiti rok za arbitražu.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

"Uvijek treba pretpostaviti nekoliko koraka u budućnosti. S obzirom da su isticali određeni rokovi za podnošenje ovog zahtjeva za arbitražu, onda je to Vlada i napravila da ne bi napravila propust koji je kasnije nenadoknadiv", izjavio je Grčić.

Na upit ima li ta tužba veze s nepravomoćnom presudom protiv bivšeg premijera Ive Sanadera za uzimanje mita od čelnika MOL-a, odgovorio je kako je "to stvar arbitražnog postupka, dakle o tom potom".

Na nagađanja kako je za Dinu Petrokemiju navodno zainteresiran jedan investitor iz Kazahstana, Grčić je odgovorio da bi Vlada bila jako sretna da se to riješi.

"Bit ćemo jako sretni ako taj projekt riješimo, ako nađemo partnere za nastavak proizvodnje u Dini, što je zaista jedna od kritičnih točaka u ovom trenutku", rekao je Grčić, ali je na pitanje je li je točno da je isti investitor navodno zainteresiran i za gradnju LNG terminala na Krku odgovorio da o tome u ovom trenutku ne može govoriti.