Hrvatska na kasni ni u jednom segmentu izrade strategija i operativnih programa koji su potrebni za povlačenje sredstava iz kohezijske politike EU-a, izjavio je u petak u Bruxellesu potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić

"Hrvatska ne kasni ni u jednom dijelu programiranja", rekao je Grčić nakon razgovora s povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom. Sada su stvoreni uvjeti za povlačenje europskih sredstava od početka sljedeće godine nakon što je Europski parlament u srijedu izglasao zakonodavni paket koji potreban za provedbu kohezijske politike za razdoblje 2014-2020. u kojem Hrvatska može računati na 8,03 milijarde eura iz Kohezijskog i strukturnih fondova.

Grčić je rekao da se već u ovom trenutku u Hrvatskoj izvode projekti u vrijednosti 250 milijuna eura, a u pripremi su projekti, koji su potpuno spremni za natječaje u vrijednosti od 480 milijuna eura. "To je preko 700 milijuna eura i to jamči da dobar start u apsorpciji sredstava kako onih iz pretpristupnih instrumenta tako i onih iz strukturnih fondova", rekao je Grčić.

On je ponovio da Hrvatska ove godine neće završiti kao zemlja koja je u europski proračun više uplatila nego što je dobila. "Sada je u tijeku postupak reakreditacije sustava, što je uvjet za isplatu predujma od 150 milijuna eura, ali i bez toga ovu godinu bi završili u malom plusu od desetak milijuna eura. Ako taj novac dobijemo sljedeće godine onda ćemo u toj godini još za toliko biti u plusu, tako da nije presudno hoćemo li predujam dobiti do kraja ove godine ili u siječnju ili veljači sljedeće godine", rekao je Grčić.

Postupak reakreditacije sustava je dosta složen posao, ali unatoč tome može biti završen za nekoliko mjeseci, rekao je Grčić, podsjećajući da da je proces akreditacije za pretpristupne instrumente trajao dvije godine.

Grčić je rekao da će Hrvatska na proljeće predati Komisiji završnu verziju partnerskog sporazuma, ključnog dokumenta za povlačenje europskih sredstava na temelju kojega se rade operativni programi.

"Na sastanku s Hahnom smo razmotrili sve prepreke koje nam na putu, prezentirali smo dinamiku kojom ćemo u sljedećoj godini pripremiti operativne programe vezano uz ovaj partnerski sporazum. Važno je naglasiti da Hrvatska ne kasni, ona paralelno odrađuje taj posao zajedno s drugim zemljama, a za nas je otegotna okolnost to što u ovih godinu i pol ili dvije moramo napraviti dvostruki posao, to jest dokumente za drugu polovicu 2013. i dokumente za sedmogodišnje razdoblje, što je golemi posao", rekao je Grčić.

Grčić je rekao da se o izradi predstudije izvedivosti o najboljem načinu za povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje nije bilo riječi, ali da je po njegovim informacijama predstavljanje te predstudije odgođeno za sedam dana zbog bolesti konzultanata. Predstudija je trebala biti predstavljena 21. studenoga.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe