Ako se nastave trendovi s polugodišta ove godine, hrvatsko građevinarstvo će, prema predviđenoj vrijednosti novih radova, pasti na razine koje je postizalo 2005. godine. Još dramatičnija situacija je u Zagrebu. Nastavak započetog trenda u prvom tromjesečju u glavnom gradu značio bi srozavanje na razinu i prije 2001. godine. Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, hrvatsko građevinarstvo će ove godine pasti oko 20 posto, i to po optimističnijim procjenama. Crne su to brojke sektora koji je do 2009. propulzivno rastao, a koji se u medijima uglavnom promatra kroz stanove iako su oni tek jedan dio statistike. Nove dozvole su tzv. pretkazujući faktor i pokazuju koliko će se ubuduće graditi, a podaci pokazuju da se građevina po tome još neće dugo početi oporavljati.

Golemi minusi
Broj novoizdanih građevnih odobrenja na razini države je u pola godine nešto manji od 5000, što je minus od 14,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, predviđena vrijednost radova je 12,4 milijarde kuna, a tim tempom trebala bi dosegnuti 24,8 milijardi kuna na kraju godine. Ako se to dogodi, značit će pad od 23 posto u odnosu na prošlu godinu i povratak na razine od prije pet godina. Otklon od crnog stanja može biti u tome što se u posljednje dvije godine, kako su se počele zaustavljati investicije, “nakupilo” izdanih dozvola koje samo čekaju uvjete za realizaciju. Statistika ipak pokazuje da se još nije ušlo u taj novi ciklus. U prva tri mjeseca na razini države nove narudžbe su iznosile 2,8 milijardi kuna ili 48,8 posto manje nego lani. Do kraja svibnja pad izvršenih radova iznosio je 17,8 posto. U Zagrebu je opet situacija još gora. U prva tri mjeseca izvršeni radovi pali su za 32 posto, a vrijednost novih narudžbi za 26,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Lani je u prva tri mjeseca pad iznosio 51 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2008. godine.

Neizbježna otpuštanja
Rudolf Rom, direktor sektora graditeljstva HGK, vjeruje da će se sektor u drugom polugodištu malo oporaviti pa da bi godina trebala završiti sa 20-postotnim padom u izvršenim radovima. Lani je vrijednost izvršenih radova iznosila 30,7 milijardi kuna ili 10,4 posto manje nego u 2008. godini. Novi 20-postotni pad vraća vrijednost odrađenih radova na razinu 2007. godine. Lanjski pad odnio je više od 11.000 radnih mjesta u tvrtkama, i to bez obrta. Prošlu godinu završile su sa 97.000 zaposlenih. Ove godine bi to značilo još 20.000 manje radnih mjesta. “Obrtima je i gore jer nemaju snage i rezervi da izdrže krizu”, kaže Rom. Ipak, tvrdi da situacija nije toliko crna kako izgleda jer u lokalnoj i državnoj upravi ima manjih projekata koji donose novce, ali nelikvidnost još vlada sektorom. Rom kaže da pokušaji države i njezinih tvrtki u rješavanju nelikvidnosti ne uključuju lokalnu upravu koja je sve češće problematična zbog nedostatka prihoda kojim je pogođena. “Ako se riješi nelikvidnost, pojača izvoz i počnu jače padati kamate te se poboljšaju uvjeti financiranja, još se mogu oživjeti privatne investicije i graditeljski sektor. Situacija je loša, ali još nije katastrofalna”, kaže Rom. Inače, prema podacima Bloomberga, građevinski radovi u Europi u posljednja tri mjeseca porasli su za 2,9%, nakon što su u prošlom tromjesečju zabilježili pad od 3,3 posto.

Rezanje javnih investicija srozalo glavni grad

Do kraja godine tek 1,7 milijardi kuna
Zagrebačka statistika zasad je objavila samo podatke za prvo tromjesečje i oni su doista porazni: 191 dozvola i predviđena vrijednost od tek 435 mil. kuna. Isti tempo bi do kraja godine donio novih dozvola za tek 1,74 mlrd. Usporedbe radi, 2001. godine bilo je riječi o 3,8 milijardi. Od tada je vrijednost konstantno rasla, 2008. godine dosegla je 8,4 milijarde kuna, da bi se već 2009. stropoštala na 3,1 milijardu kuna. Kada se pogledaju statistike kroz godinu, vidi se da je padu pridonio privatni sektor, ali ponajprije rezanje javnih, državnih i lokalnih investicija u promet i ostalu infrastrukturu.