Iduća godina trebala bi konačno donijeti oživljavanje građevinskog sektora: 'eksplozija' novih poslova, naime, dolazi iz lukrativnog područja, kakvo je izgradnja novog sustava gospodarenja otpadom, a stvari će ubrzati dostizanje postavljenih rokova. Kako bi po diktatu Europske unije taj novi sustav u Hrvatskoj u potpunosti i zaživio do kraja 2018. godine, kad bi svih 13 novih centara za gospodarenje otpadom trebalo funkcionirati, u 2016. u realizaciju će krenuti značajan broj novih projekata.

Trenutno se nalaze u različitim fazama, primjerice tri su tendera aktivna i s velikim zanimanjem očekuje se odluka o tome tko je sve od ponuđača prošao u prvoj fazi u kojoj se odlučuje o tehničkoj osposobljenosti za daljnje nadmetanje financijskim ponudama za Centar gospodarenja otpadom Bikavac u Šibensko-kninskoj županiji. No, uzme li se u obzir da se za ukupnu vrijednost cjelovite uspostave novog sustava planira iznos od 4,8 milijardi kuna, računice pokazuju da je građevinski 'kolač' velik, odnosno iduće godine na tenderima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, poslovi u ponudi građevinarima, kako doznajemo, iznosit će najmanje milijardu kuna. Riječ je inače o velikim projektima, prosječno iznose od 30 do 40 milijuna eura, dok je najvrjedniji onaj u Piškornici u iznosu od 75 milijuna eura.

Najveći dio, čak 90 posto vrijednosti osigurat će se iz fondova EU, dok za preostali dio participiraju lokalna zajednica te Fond, čiji će ukupni doprinos prema našim informacijama iznositi oko pola milijarde kuna.  U građevinskoj industriji, kako onoj domaćoj, tako i kod međunarodnih aktera, svi su stoga 'stand by', a posebice je velik interes hrvatskih kompanija kojima je to dodatni izazov. Iako trenutno nemaju reference za samostalni nastup, kako doznajemo, aktivne su na planu osiguranja suradnje kao izvođači u zajednicima sa stranim ponuditeljima. Kako se čini time kane mimoići podređeni status podizvođača, te kroz sudjelovanje u Fondovim projektima ostvariti važni cilj u vidu reference, inače potrebne za ove poslove koji će dalje nuditi i na domaćem, ali i na stranom tržištu. U tome zasad prednjači GP Krk,  koji je u zajednici s grčkim Helectorom, već sudjelovao kao izvođač radova na prva dva takva centra, Marišćina i Kaštijun, koji su pred otvaranjem.

Centar Marišćine u Primorsko-goranskoj županiji koji je u probnoj fazi, doznajemo, bit će otvoren u veljači 2016., dok Centar Kaštijun u Istarskoj županiji uskoro čeka probna faza. Sa službenim početkom poslovanja oba centra u kojima su postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, krčka tvrtka stječe po pravilima EU potrebne reference. Da je GP Krk s ovim poslovima profitirao, potvrđuju u kompaniji čija grupacija zadnjih godina bilježi rast zaposlenika blizu 10% i danas zapošljava 800 radnika, te ima 90 milijuna eura prihoda i za iduću godinu planira njihov dvoznamenkasti rast. U konkurenciji, pak, s više međunarodnih i domaćih tvrtki sad se natječu i za Centar GO Bikavac. Riječ je o dvostupanjskom natječaju u vrijednosti od oko 30 milijuna eura u kojem navodno brzo slijede upiti naručitelja za dostavu financijske ponude onim ponuđačima koji su prošli prvu fazu.

"Svakako će ovi poslovi, dođe li uskoro do realizacije, donijeti pozitivan zamah i omogućiti zapošljavanje postojećih resursa te eventualno širenje i novo zapošljavanje. No, u daljnjoj perspektivi to bi značilo i most prema novim istočnim tržištima na kojima tek slijede investicije i u taj ekološki program", kaže Tihomir Ranđelović, tehnički direktor u GP Krku, pojašnjavajući da su nove mete ove tvrtke BiH, te Srbija i Makedonija, dok u Sloveniji rade već dvije godine, i trenutno izvode radove na HE Brežice u zajednici s ljubljanskom tvrtkom Riko i zagrebačkim Viaduktom, a ukupna investicija iznosi 60 milijuna eura. U vrijednosti novih centara, procjenjuje se, udio građevinskih radova iznosi oko 40 posto, a ostalo čini tehnologija. Upravo tehnologiju kao ključni čimbenik ističe Đuro Horvat, generalni direktor i vlasnik Tehnixa.

On tvrdi da Tehnixova tehnologija i patenti omogućuju preradu otpada na najjefiniji način, bez odlagališta, što se "pokazuje u velikom broju europskih zemalja na tvornicama za reciklažu i preradu otpada".  "Dali smo ponudu za Centar Bikavac, sudjelujemo i u pretkvalifikacijama za Centar Biljane Donje u Zadarskoj županiji, a kanimo se javiti na ostale natječaje. Imamo reference za tehnologiju, što je glavno, i želimo povući hrvatsku građevinsku industriju, koja u ovom trenutku nema posla, ali zna raditi i ima pravo poslovati kod kuće. Građevinski dio nije složen, nego je tehnologija ta koja je srce biznisa u gospodarenju otpadom. No, želimo se natjecati pod uvjetom da bude izabrana najbolja tehnologija, a prema normama EU kojima je cilj cirkularna ekonomija, što znači da se sav optad reciklira prema uporabnoj vrijednosti u industriji, tako da se vraća kao sirivina i energija", kaže Horvat.

Tehnix sa 30 milijuna eura godišnjeg prihoda i oko 500 zasposlenika, 80% prihoda ostvaruje izvozom. Novi projekti Fonda, prema Horvatu, velika su šansa domaćim građevinarima jer se tržišta otvaraju i u Africi i Aziji. Ova međimurska tvrtka pregovara o poslu u Južnoafričkoj Republici, a od novih tržišta za koje vlada veliki interes Horvat ističe Rusiji i Bangladeš. No, ključan je, kaže, što veći stupanj reciklaže, tj. da se otpad ne odlaže na deponiju, nego u što većem postotku reciklira i vraća industriji, što bi "trebao biti ključ za odabir i na Fondovim novim natječajima".

Inače, tijeku je priprema centara za gospodarenje otpadom Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Lećevica u Splitsko-dalmatinska županiji i Babina gora u Karlovačkoj županiji. Fond, pak, ne određuju tehnologiju, a kako doznajemo idućeg će tjedna njegovo Povjerenstvo za odabir najpovoljnije ponude za bagere potrebne Centru Marišćina donijeti odluku sukladno pravnom stajalištu DKOM-a, na što čekaju Teknoxgroup Hrvatska i sesvetski Gradatin.  

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’