Deset najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki lani je poslovalo s dobiti, iako ih je šest imalo manje prihode nego 2015.  Vodeći po prihodima i dalje je Dalekovod, koji je lani zabilježio 900,5 milijuna kuna, odnosno 12,4 posto manje nego godinu dana ranije. Dalekovod je bio glavni i po neto dobiti – lani je kompaniji koju vodi Alen Premužak nakon oporezivanja ostalo 25,2 milijuna kuna.  "Fokus Dalekovod Grupe je rast prihoda, ali uz kontinuirano podizanje efikasnosti poslovanja.

Iako su poslovni prihodi u 2016. na razini Dalekovod d.d. prema revidiranim podacima iznosili 890 milijuna kuna, odnosno 1,23 milijarde kuna na razini Dalekovod Grupe, što je za 12 posto, odnosno za četiri posto manje u odnosu na 2015., ostvaren je bitan rast profitabilnosti poslovanja. Bruto marža u 2016. na razini Dalekovod d.d. porasla je za 9,6 posto. Relativno manji prihodi u 2016. posljedica su bitno sporije dinamike raspisivanja natječaja na domaćem tržištu za infrastrukturne projekte", objašnjeno nam je u kompaniji. Za smanjenje dobiti u 2016. kažu da je "najvećim dijelom nastalo kao posljedica umanjenja vrijednosti udjela u zajedničke pothvate. Na razini Dalekovod Grupe neto dobit je porasla s četiri na 36,8 milijuna kuna, što je porast od 814,9 posto".

Ključna tržišta u 2016. za Dalekovod su bila Norveška, Ukrajina i Hrvatska, a udio prihoda na vanjskim tržištima u ukupnim prihodima premašio je 78,1 posto. Ukupni iznos novougovorenih poslova u 2016. za buduće razdoblje je premašio 1,1 milijarde kuna. "Posebno je važno istaknuti novi projekt u Norveškoj u iznosu od 605 milijuna kuna, te dobivanje projekta rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci u konzorciju s hrvatskim partnerskim kompanijama", rečeno nam je u Dalekovodu. Drugi na popisu najuspješnijih građevinara je Kamgrad, s desetak posto manjim prihodima od Dalekovoda. I Kamgradu su prihodi pali i to za 8,2 posto, na 815 milijuna kuna. Iako se nije ponovila neto dobit od 46,8 milijuna iz 2015., i s lanjskih 28,8 milijuna Kamgrad je bio na prvom mjestu među građevinarima.

Još veći pad prihoda lani su imali Tehnika (18,9 posto) i GP Krk (17,1 posto), no unatoč tome prihodi su im ostali veći od pola milijarde kuna. Tehnika je pritom imala znatan rast neto dobiti, sa 0,5 na dva milijuna kuna, dok je GP Krk zabilježio 1,1 milijuna kuna. Uz petoplasiranu Zagreb-montažu, rast prihoda imao je i šestoplasirani Strabag, i to za 22 posto u odnosu na 2015., no Strabagova dobit pala je sa 2,1 na 1,7 milijuna kuna. Slijedi skupina od četiri tvrtke s prihodom između 300 i 400 milijuna kuna – to su osječka Gradnja, Osijek-Koteks, zagrebački Ing-grad i križevački Radnik. Među njima iskače Ing-grad koji je lani povećao prihode za čak 59 posto, dok se Osijek-koteks izdvaja s rastom dobiti sa 3,7 na čak 20,7 milijuna kuna.

Među prvih dvadesetak građevinara ušla je Ugo grupa, s 221 milijuna kuna prihoda i udvostručenjem dobiti, sa 7,6 na 14,9 milijuna. Na 20. mjesto po prihodima uvrstila se dosad nepoznati splitski A3 vlasnika Marija Kožula, koji ima istoimenu sestrinsku tvrtku na Širokom Brijegu u BiH. A3 svoje je prihode povećao za čak 130,6 posto, s 86 na 198 milijuna kuna. Ta tvrtka s 232 zaposlenika povećala je neto dobit sa 1,7 na 3,7 milijuna kuna. Udvostručenjem prihoda može se pohvaliti i zagrebački Paron (147,7 milijuna kuna prihoda) i virovitička Brana (96,5 milijuna). Među pet najbolje plasiranih tvrtki samo je Zagreb-montaža povećala prihode i to za 16,3 posto, dok im se dobit smanjila sa 3,4 na 2,5 milijuna kuna.  

Na pitanje kako je tvrtka uspjela povećati prihode Alen Čović, predsjednik uprave Zagreb-montaže, objašnjava: "zadržali smo stabilnost jer smo orijentirani na gradilišta u inozemstvu, tamo ostvarujemo 70 posto naših prihoda od isporuka roba i usluga. Radimo na gradilištima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Češkoj,  Sloveniji, potom na projektu mosta u škotskom Edinburghu. Od naših 1350 ljudi, njih 880 je u inozemstvu. To je jedini izlaz u našoj branši, u građevinarstvu ne možete preživjeti ako ne izvozite barem 40 posto svojih proizvoda i usluga", kaže Čović.

Prema godišnjem izvješću za 2016. Zagreb-montaža je na projektu spomenutog mosta u Edinburghu uprihodovala 54 milijuna kuna, a toliko im je donijela i rekonstrukcija kolosijeka željezničke pruže Dugo Selo – Križevci. Gdje su član domaćeg konzorcija. Oplemenjivanje metala za auto-industriju lani im je donijelo 110 milijuna kuna. U izvješću se navodi i kako se u rujnu 2016. Nexus ulaganje obvezalo Zagreb-montaži odobriti zajam od 53,6 milijuna kuna, od čega je uplaćeno svega šest milijuna. Za preostali dio Nexus je u ožujku 2017. ustupio tražbinu od Agrokora, koncern je u roku od desetak dana na ime tog ugovora uplatio 7,5 milijuna kuna, te sada Zagreb-montaža potražuje još 40 milijuna kuna, navodi se u izvješću.

Šest mjeseci 2017.

Oporavak Dalekovoda
Dalekovod se oporavio nakon predstečajne nagodbe – u šest mjeseci 2017. poslovni prihodi narasli su 42,5 posto, "što je posljedica značajnog povećavanja aktivnosti na domaćem i na inozemnim tržištima", navodi se u nerevidiranom izvješću koje potpisuje Alen Premužak.  Udio prihoda iz inozemstva povećao se s lanjskih 58,7 posto na 63,4%, a najvažniji je projekt u Norveškoj od 35 mil. eura. Ostvarena je neto dobit od 11,3 mil. kuna, za 72,4% manje nego lani, što u Dalekovodu tumače kao posljedicu jednokratnih stavki u prvom polugodištu 2016. U izvješću Tehnike navodi se 277 mil. kuna prihoda u prvom polugodištu, odnosno 11,3% manje nego lani, te 38% manje od planiranog. Umjesto planirane dobiti od 9,1 mil. ostvaren je gubitak od 8,6 mil. kuna, i to "zbog nedovoljne popunjenosti kapaciteta, smanjene marže, te zbog internih problema i slabosti".  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost