Unatoč krizi hrvatsko građevinarstvo se na kraju prošle godine počelo oporavljati od šoka s drastičnim padom izdanih dozvola za građenje i vrijednosti radova, pa bi u konačnici 2008. godina trebala završiti sa stagnacijom u broju izdanih dozvola i povećanom vrijednosti radova od oko tri milijarde kuna u odnosu na 2007. godinu. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u studenom prošle godine izdano 1147 odobrenja za građenje ili čak 13,6 posto više nego u studenom 2007. godine, dok je vrijednost predviđenih radova po dozvolama ipak bila manja – 2,12 milijarde naspram 3,86 milijardi u studenom 2007. godine.

Rast kamata
Usporedni podaci za 11 mjeseci prošle i pretprošle godine pokazuju da se građevinarstvo lani ipak od srpnja konstantno oporavlja od zastoja u izdavanju dozvola i ukupno povećava vrijednost predviđenih radova. Podsjetimo, u prvih pet mjeseci bilo je izdano gotovo 25 posto dozvola manje i zabilježen je pad vrijednosti radova od 722 milijuna kuna, što su bili izuzetno zabrinjavajući podaci. Zaključno sa studenim broj odobrenih dozvola je “samo” šest posto manji od istog razdoblja 2007. i ukupno ih je izdano 10-686. Vrijednost radova u prvih 11 mjeseci je 31,75 milijardi kuna ili oko tri milijarde više nego 2007. godine. Iako se očekuje nastavak pozitivnog trenda i u prosincu, građevinari će se ove godine suočiti s drugim problemom. “Zastoj u izdavanju odobrenja za građenje zbog novog zakona je očito prebrođen. Broj dozvola i predviđena vrijednost radova statistički pokazuju da bi se ove godine trebalo više graditi, ali pitanje je koliko će se zbog krize uspjeti financirati predviđena gradnja. Građevinarstvo kao nijedan drugi sektor ovisi o kreditima jer rijetko tko gradi svojim novcem, a u situaciji rasta kamata i oštrijih uvjeta koje postavljaju banke za njihovo odobravanje moglo bi doći do zastoja u realizaciji projekata predviđenih po dozvolama. Ipak se nadamo da će većina projekata biti realizirana”, kaže Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske. Druga dobra vijest za sektor je stigla iz Eurostata koji je u svojoj nedavnoj usporednoj analizi 37 zemalja Europe pokazao da je Hrvatska zemlja u kojoj je cijena građenja među najjeftinijima. Od 37 zemalja za koje su objavljeni podaci Hrvatska se nalazi na 30. mjestu. Jeftiniji za građenju su jedino Albanija, Bugarska, Turska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Makedonija. Podaci o cijenama građenja se objavljuju dvogodišnje i posljednji podaci se odnose na 2007. godinu, a računaju se u odnosu na razliku od prosjeka 27 zemalja Europske unije. Listu najskupljih vode Island, Danska, Norveška, Švedska i Velika Britanija. Cijena građenje u gotovo svim starim članicama EU je viša od prosjeka Unije. Podaci o cijeni gradnje su indikativni jer bi mogli privući strane investitore kojima se zbog jeftinije gradnje ostvaruje veći profit i brži povrat investicija. Eurostat je razradio cijenu gradnje i po kategorijama stambene, nerezidencijalne gradnje i javnih radova. Po svim parametrima se Hrvatska nalazi u najnižem cjenovnom razredu, s tim da su kod nas od tri promatrane kategorije najviša cijena plaća za javne radove.

Potencijal izvoza
“Cijene osnovnih građevnih materijala su slične u svim zemljama, pa osnovnu komponentu za cijenu rada čine plaće radnika. Hrvatska ima više plaće u građevinarstvu od primjerice Poljske, Slovačke, Mađarske ili Rumunjske, ali su oni ipak skuplji za građenje. To znači da su naši radnici produktivniji i konkurentniji i Eurostatovi podaci samo dokazuju koliki je potencijal našega građevinarstva i za izvoz”, smatra Karakaš. Međutim, indeksi Eurostata ne uzimaju u obzir cijenu zemljišta i sve namete koji se plaćaju lokalnoj i državnoj upravi pri građenju. “Ti visoki troškovi ipak nas čine manje konkurentima”, zaključuje
Karakaš.

Činjenice

Rast dozvola
Do prosinca 2008. izdano je 10.686 dozvola za građenje s previđenom vrijednosti od 31,75 milijardi kuna

Fizički obujam
I podaci o fizičkom obujmu obavljenog posla pokazuju rast u 2008. godini od 11,8 posto u razdoblju siječanj – listopad

Pet skupina
Od pet Eurostatovih skupina zemalja po cijeni građenja Hrvatska se nalazi u posljednjoj

Najskuplje plaća država
U Hrvatskoj se najviša cijena građenja plaća u sektoru javnih radova, tako je i u svih 37 zemalja, osim Njemačke i Islanda

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor