Upravljanje zelenom infrastrukturom neodvojivi je dio budućnosti hrvatskih gradova, istaknuto je na panelu “Zelena urbana infrastruktura kao imperativ i izazov”, koji je u organizaciji tvrtke IMPULS savjetovanje održan u zagrebačkoj Uraniji. Panel je ponudio jasan i konstruktivan razgovor o izazovima i prednostima ulaganja u zelenu infrastrukturu. Prilika se nudi vrlo brzo. Naime, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je poziv za “Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima” u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., čiji je cilj jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture. Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva iznose 71 milijun eura. Podnošenje projektnih prijedloga bit će omogućeno od 12. prosinca 2025. od 12 sati. Kolika je nužnost ulagati u razvoj gradskog okoliša, dobro je opisao i arhitekt Marko Dabrović. “Izgradnja jednog kvadrata stana proizvede oko tonu CO2, a treba nam stablo staro 25 godina da to apsorbira. Dakle, za stan od Za stan od 60 m² potrebna bi bila šuma s oko 60 stabala da nadoknadi emisije”, istaknuo je Dabrović, napomenuvši da se borimo protiv nečega što još ne znamo precizno mjeriti. Zelena infrastruktura danas je ključni faktor otpornosti hrvatskih gradova te da mora biti planirana jednako ozbiljno i sustavno kao i sve druge vrste infrastrukture.

“Aktualan je model koji zaziva gradove gdje je ljudima sve dostupno unutar 15 minuta. No, to je model koji je postojao i prije, pogotovo u manjim urbanim sredinama. Trebamo ga ponovno oživjeti, posebno u srednjim i manjim gradovima koji će se sve više natjecati za stanovnike”, kazala je moderatorica Ivana Novoselec, članica Uprave IMPULS savjetovanja. Do samo prije nekoliko godina u Hrvatskoj nisu postojale ni politike ni zakonodavni okvir za zelenu infrastrukturu te su se gradovi morali pojedinačno snalaziti i tražiti najbolje primjere za razvoj svojih sredina. Posljednjih godina to se ipak mijenja, razvija se cjelovit okvir za upravljanje zelenom infrastrukturom, gdje je i dalje najveći izazov nedostatak točnih podataka.