Osam dana nakon što je u Atlantskoj plovidbi krenuo dvotjedni upis novih dionica, iz dubrovačke brodarske kompanije izvijestili su da su od Tankerske plovidbe zaprimili obavijest o prelasku 5-postotnog vlasničkog praga.

Zadarski brodar time je potvrdio da je on bio na strani kupnje u ovećem burzovnom prometu dionicama Atlantske prošloga petka, koji je rezultirao novim trećim po veličini dioničarom.

Prema podacima Središnjeg klirinško-depozitarnog društva, iz vodećih 10 dioničara ispao je Oleg Uskoković, a na trećoj poziciji pojavili su se Intekapital vrijednosni papiri u ulozi skrbnika. Tankerska sada ukupno ima 7,89 posto udjela u glasačkim pravima.

Kamo vodi taj njezin potez? Je li to korak prema preuzimanju ili tihom strateškom partnerstvu, zasad je teško reći. I samo sudjelovanje Tankerske u postupku dokapitalizacije za početak podrazumijeva da je u statusu dioničara bila barem od 28. srpnja. Jer, pravo sudjelovanja u upisu novih dionica određeno je samo za postojeće dioničare, i to s navedenim datumom kao referentnim.

Stvari će u pogledu daljnjeg razvoja događaja biti jasnije za desetak dana, kad se objave rezultati javne ponude upisa. Osim što je burzovna cijena dionica Atlantske niža od donje točke utvrđenog raspona (53,50 do 60 eura), realno je pretpostaviti da je jučerašnja objava u pogledu interesa (postojećih) malih dioničara s pravom upisa za većinu više djelovala odvraćajuće nego poticajno.

A to bi značilo da će za drugi dio alokacije (nakon prvog koji predviđa pravo upisa jedne nove na dvije postojeće), u kojemu ne vrijedi načelo proporcija, ostati veća količina dionica.

Drugim riječima, time bi se i prostor za okrupnjavanje određenih vlasničkih pozicija umnogome povećao. Prema definiranom rasponu broja novih dionica (na postojećih nešto manje od 1,4 milijuna) koji je definiran na najmanje 348.875 (kao prag uspješnosti cijelog postupka) i najviše 697.750, novoizdane dionice mogu nemalo promijeniti buduće odnose snaga jer je riječ o najmanje 16,7 posto, a najviše 33 posto budućeg temeljnog kapitala.

Teoretski je, dakle, moguće da netko od dioničara, samostalno ili uspostavom zajedničkog djelovanja, dođe u poziciju nastanka obveze javne ponude preuzimanja. Je li to plan, druga je priča.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Od Uprave Tankerske na čelu s Marijom Pavićem jučer nismo uspjeli dobiti komentar/N. Pavletić/PIXSELL

U svakom slučaju, još prilikom objave prvih kontura propozicija javne ponude, među dioničarima Atlantske spekuliralo se da je plan Upravnog odbora na čelu s Igorom Bilbijom (koji je s 12,8 posto dionica ujedno i pojedinačno najveći dioničar) osigurati upravljačku prevlast s određenim, odabranim investitorima sa značajnijim udjelima u vlasničkoj strukturi.

U tom smislu malo se vjerojatnim čini da je za vodstvo Atlantske jačanje vlasničkih pozicija Tankerske iznenađenje. Neki promatrači reći će – naprotiv. Poslovno gledano, ovaj ili onaj oblik strateškog partnerstva i/li stvaranja brodarske grupacije pod čijim bi okriljem bila flota koja pokriva i tankerski i prijevoz rasutog tereta, načelno bi imala smisla već s obzirom na cikličnost brodarskog biznisa, kaže jedan poznavatelj tog biznisa.

Trenutno je u pogledu vozarina stanje bitno bolje kod tankera negoli kod brodara za prijevoz rasutog tereta, ali stvari se sutra mogu promijeniti, dodaje.

Tankerska plovidba je, uostalom, već u slučaju Jadroplova pokazala zainteresiranost za veću diverzifikaciju. Flotu zadarskog brodara trenutno većinom čine tankeri, ali u svojoj floti ima i tri tzv. ‘bulka’ (brodovi za prijevoz rasutog tereta).

Slabiji konkurent
Najveći hrvatski brodar, s povezanom kompanijom Tankerska NG, nesumnjivo ima potencijal za preuzimanje financijski znatno slabijeg konkurenta. S obzirom na javnu ponudu u tijeku, vodstvo Atlantske ne može komentirati najnovije informacije iz Tankerske. Od Uprave Tankerske na čelu s Marijom Pavićem, pak, jučer nismo uspjeli dobiti komentar u vezi sa sudjelovanjem u upisu i ciljevima u vezi s Atlantskom. No, njezin je čelni čovjek lokalnim medijima komentirao spekulacije o preuzimanju.

‘Prema našim spoznajama, osim relativno malih količina kojima se trguje na burzi, ne prodaje se nikakav kontrolni paket dionica Atlantske plovidbe. Atlantska plovidba je prije nekoliko dana objavila prospekt za izdanje novih dionica, no njega tek trebamo detaljnije proučiti.

Koliko na prvu shvaćamo, svi postojeći dioničari imat će ravnopravnu mogućnost upisati nove dionice, a s obzirom na to da se novih dionica planira izdati maksimalno do 50 posto od broja postojećih dionica, izvjesno je da sama dokapitalizacija niti teoretski ne može dati većinskog vlasnika’, izjavio je Pavić.

Sama dokapitalizacija, naravno, ne može dati većinskog vlasnika, ali teoretski može pretkorak, tj. nekoga može dovesti u poziciju prelaska 25 posto vlasništva i preskakanje praga koji vodi u obvezu preuzimanja. Drugo je pitanje želi li se to i što su u ovoj fazi ciljevi vodstava Atlantske i Tankerske.

Povoljno stanje vozarina
Kako bilo, okonča li se iduće srijede proces upisa dionica uspješno, Atlantskoj će to donijeti najmanje 18,7 milijuna eura (kombinacija najniže cijene i najmanjeg broja dionica iz utvrđenog raspona). Maksimalistički scenarij značio bi 42 milijuna eura svježeg kapitala za kompaniju, ali on se ne čini izglednim, pogotovo u pogledu cijene izdanja.

Trenutne burzovne cijene dionica dubrovačkog brodara impliciraju tržišnu kapitalizaciju nešto veću od 70 milijuna eura, a iz najniže cijene utvrđene za upis novih dionica proizlazi vrednovanje kompanije na oko 75 milijuna eura.

Inače, zahvaljujući povoljnim vozarinama za prijevoz nafte, Tankerska je kao najveći domaći brodar lani (pod čijim okriljem posluje i Tankerska NG) za prošlu godinu iskazala 148,3 milijuna eura dobiti prije oporezivanja. Iako je Atlantska povelik zalogaj, ishod aktualne priče zasigurno nije samo stvar potencijala Tankerske.