Krajem prošle godine građani su u bankama držali gotovo 39 milijardi eura depozita, dok je broj onih s pozitivnim stanjem na računima dosegnuo rekordnih 3,5 milijuna. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je lani nastavljen rast štednje, ali i postupno smanjivanje nejednakosti.

Ukupan iznos depozita stanovništva povećan je s 38,12 milijardi eura na kraju 2024. na 38,77 milijardi eura godinu dana kasnije, što predstavlja rast od 650 milijuna eura ili 1,7 posto. Istodobno je broj građana s pozitivnim stanjem na barem jednom računu porastao za 29 tisuća.

Od toga se 16,4 tisuće odnosi na građane s novootvorenim računima, dok je njih 12,6 tisuća iz negativnog ili nultog stanja prešlo u pozitivno. Iz HNB-a ističu kako su novčana sredstva tijekom prošle godine rasla u gotovo svim segmentima distribucije depozita, osim kod jedan posto najimućnijih štediša, kod kojih je zabilježen pad depozita od 281 milijun eura.

Unatoč tome, upravo ta skupina i dalje raspolaže s čak 10,6 milijardi eura, odnosno više od četvrtine ukupne štednje građana. U gornjih deset posto najvećih štediša depoziti su porasli za 113 milijuna eura i dosegnuli 27,8 milijardi eura. Najviše građana je u najnižem depozitnom razredu.

Oko 1,7 milijuna ljudi na računima ima manje od tisuću eura, a ukupna vrijednost njihovih depozita iznosi 356,6 milijuna eura. Dodatnih 700 tisuća raspolaže iznosima između tisuću i pet tisuća eura, pri čemu ukupna štednja te skupine doseže 1,76 milijardi eura.

Više od 61 tisuće građana drži između 100 i 500 tisuća eura, a ukupni depoziti u tom razredu dosežu 10,5 milijardi eura, a najmanje milijun eura na računu imalo je 878 građana. Iz središnje banke upozoravaju da ti podaci predstavljaju samo presjek novčanih sredstava na računima i ne obuhvaćaju druge oblike imovine poput nekretnina, dionica, obveznica ili investicijskih fondova pa nisu reprezentativna slika imovinske nejednakosti u Hrvatskoj.