Nova Vlada neće zabraniti ovrhu nad prvom nekretninom, što su su Most i HDZ najavljivali tijekom kampanje, ali dogovara se promjena Ovršnog zakona po kojoj će država priteći u pomoć socijalno ugroženim građanima koji završe na cesti tako što će im osigurati nužni smještaj. Detalji novog zakonskog rješenja još nisu objavljeni, a šef Mosta Božo Petrov kazao je da su mediji krivo procijenili da se želi zaštititi prvu nekretninu.

"To se ne može napraviti. Ona namjerno može biti vila od par milijuna. Ne razumijem zašto bi banke uopće htjele nekoga kreditirati ako se to tako postavi. Zaštit ćemo građane kojima prijeti deložacija da ne ostanu bez krova nad glavom", kazao je Petrov. Spominjanje zabrane, koja je bilo i u HDZ-ovu izbornom programu, izazvalo je sumnjičavost u bankarskim krugovima jer bi ona vodila do pogoršanja kreditnih uvjeta za mlade obitelji. Kako neslužbeno doznajemo, ovršene bi obitelji dobivale državne stanove po socijalnim kriterijima, a ti se detalji još usuglašavaju. Nadležni resori ne znaju koliko se točno godišnje ovrši prvih nekretnina jer se dosad nije vodila takva evidencija.

Premda se kod nas godišnje pokrene 20-tak tisuća ovrha nad nekretnina, prisilna se prodaja na kraju provede nad 300 do 400 nekretnina. Pretpostavlja se da bi zbog ovrha država svake godine morala zbrinuti stotinjak ovršenih obitelji, ali precizne brojke nitko nema. Stanovi ne bi trebali biti problem, jer oni postoje. DUUDI ima na raspologanju 906 slobodnih stanova, od čega je njih 340 u potpunom državnom vlasništvu. U ovom trenutku se preko Finine elektroničke javne dražbe prodaje 685 ovršenih nekretnina, no dosadašnje iskustvo s ovrhama pokazuje da je prisilna prodaja nekretnina najsporiji i najneučinkovitiji oblik naplate dugova. Ljudi nerado kupuju ovršene nekretnine, ruši im se vrijednost ili one izazivaju velike konflikte, pogotovo ako se vlasnici odbijaju iseliti.

Usto, problem je što ne postoji donja granicu duga koji se može naplaćivati iz nekretnine, pa se događaju apsurdne situacije da ljudi gube kuće zbog sitnih dugova. Neslužbeno doznajemo da ni budući Ovršni zakon ne bi propisivao minimalni iznos duga koji se može naplatiti prodajom nekretnina, ali će se vjerovnici uputiti da dug prvo pokušaju naplatiti iz druge imovine. Ovrha nad novčanim sredstvima puno je učinkovitija jer se putem Fine blokiraju svi računi dužnika i primanja iznad zaštićenog iznosa odlaze na otplatu duga. Sad je od ovrhe izuzeto dvije trećine prosječne plaće u državi, oko 3700 kn, a novi bi zakon zaštićeni dio primanja podigao na tri četvrtine plaće, odnosno oko 4200 kuna. Blokirani građani duguju 40 milijardi kuna, no polovica tog duga odnosi se na oko 4 tisuće građana.