Gospodarenje građevnim otpadom na resursno učinkovit način, jedna od najzahtjevnijih tema obnove, raspravljena je na konferenciji “Industrija građevnog materijala i gospodarenje građevnim otpadom u vrijeme Covida i obnove od potresa“ u organizaciji HGK u Sisku, pod pokroviteljstvom dva resora – graditeljstva i gospodarstva.

ljučno će biti, poručeno je, uspostavljanje kvalitetnog sustava reciklaže. Kako bi povećali iskoristivost građevnog otpada, potrebno je dograditi sustav izgradnjom reciklažnih dvorišta i centara za oporabu.

Tvrdi to predsjednik Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R Centra za reciklažu, koji smatra da će nam tržište kroz manjak resursa nametnuti da ga koristimo. Bitna je poveznica, po njemu, između sakupljanja i oporabe otpada, a tu imamo i “neke administrativne probleme koje moramo olakšati“.

Građevni otpad čini više od 50% ukupnog otpada, no gotovo 70% građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti u proizvodnim procesima, ocjenjuje potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

U povezivanju ponude sekundarnih materijala i potražnje veliku će ulogu po njoj imati Burza otpada na čijoj je uspostavi Komora radila. Procijenjena količina ove vrste otpada 2019. dosegla je 1.365.066 tona, od čega 16% betona, cigle, crijepa i keramike te 13% metala.

Ovo je najvredniji dio građevnog otpada koji je moguće, prema potpredsjedniku HGK za industriju i održivi razvoj Tomislavu Radošu, vrlo jednostavno i brzo vratiti u proizvodne procese.

Preklani smo, kazao je, imali 24 postrojenja za obradu građevnog otpada i 51.500 tona recikliranog agregata kojeg je moguće koristiti u industriji

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost