Proces ponovnog rasta zaduživanja sektora kućanstava započet prije nešto više od dvije godine lani se intenzivirao, a ubrzanju kreditnog rasta uvjerljivo je najveći poticaj došao od gotovinskih nenamjenskih kredita. Stopa rasta tih kredita u studenome je dosegnula 12,6 posto godišnje ili dvostruko više od ukupnog prosjeka u poslovanju s građanima, a za dvoznamenkast rast tih kredita gotovo isključivo su zaslužni oni bez zaloga, pokazuje najnovija analiza Hrvatke narodne banke. Upravo zbog te činjenice u HNB-u su još prije nekoliko mjeseci najavili pomnije praćenje i propitivanja vezana uz ubrzanje kreditnog rasta u tom segmentu. Tim guvernera Borisa Vujčića, za razliku od centralnih banaka susjedne Slovenije i Srbije, zasad ipak ne namjerava posegnuti za nekom od mjera iz svog arsenala za obuzdavanje kreditne ekspanzije i/li jačanje zaštitnih jastuka.

No, i HNB je u niskom startu. “Nastavi li se ubrzavati, rast gotovinskih nenamjenskih kredita mogao bi uskoro postati prekomjeran, što bi zahtijevalo djelovanje HNB-a radi očuvanja financijske stabilnosti”, poručuju. U pogledu mogućeg odgovora HNB-a banke mogu očekivati aktiviranje nekog instrumenta, od ograničenja roka dospijeća ili postroženja uvjeta za procjene kreditne sposobnosti, pa do povećanja kapitalnih zahtjeva (u tzv. Stupu II).

U HNB-u ističu kako je rastuća izloženost banaka ‘gotovincima’ bez zaloga svojevrsna akumulacija rizika čija bi materijalizacija mogla prouzročiti veće gubitke bankama, ali i oslabiti buduću potrošnju kućanstava. Zamjetan rast nestambenog kreditiranja nije specifičnost Hrvatske. On je već neko vrijeme prisutan i u ostatku EU, naročito u zemljama Srednje i istočne Europe (što je dijelom objašnjivo visokim udjelom kućanstava s vlastitim nekretninama), a npr. u Sloveniji i Slovačkoj je i izraženiji nego u nas. No, u odnosu na BDP udjel nestambenog kreditiranja u Hrvatskoj je veći u odnosu na usporedive zemlje SIE, a isto vrijedi i za ukupan iznos transakcija nestambenih kredita (kod nas premašuje 1% BDP-a godišnje).

Osim pomanjkanja instrumenata osiguranja (dostupnost zadužnica ili isprava o zapljeni osobnih primanja po pristanku dužnika samo ublažavaju rizike), kod “gotovinaca” su izvori rizika povezani i s blažim standardima procjena kreditne sposobnosti pri odobravanju kredita nego kod stambenih, a istodobno su u novije vrijeme i iznosi i rokovi na koje se odobravaju znatno povećani. U pogledu ročnosti dominiraju oni na pet godina, ali u posljednje dvije godine najveći rast uočen je kod onih na 10, pa i više godina. Uza sve, tu je i problem zastoja rada HROK-a.