Hrvatsko se gospodarstvo nalazi u procesu prelaska iz faze ekspanzije u fazu usporavanja, pokazuje najnoviji semafor poslovnog ciklusa MacroHuba, temeljen na podacima za prosinac 2017. godine. Prvi je to semafor poslovnog ciklusa za Hrvatsku koji na vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskoga gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa, a pripremaju ga istraživači Ekonomskog fakulteta Zagreb. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, semafor pokazuje nalaze li se pojedini indikatori hrvatskoga gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

– Vrhunac ekonomskog rasta vrlo je vjerojatno iza nas te u sljedećem periodu možemo očekivati rast ekonomske aktivnosti po nižim stopama nego proteklih godina – navodi Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu i jedan od autora Semafora. Usporavaju industrijska proizvodnja, maloprodaja, izvoz, uvoz i nezaposlenost, a u ekspanziji su zaposlenost, potrošački sentiment, plaće i inflacija.

Bolne točke

– Hrvatska će se u doglednom periodu izgledno pomalo vraćati prema svojoj prirodnoj stopi rasta koju je Europska komisija procijenila na nešto iznad jedan posto. Pojednostavljeno rečeno, prirodna stopa rasta je ona kojoj hrvatsko gospodarstvo teži dugoročno i koja ne ovisi o kratkoročnim potezima monetarne ili fiskalne politike niti uvjetima u okruženju, već ovisi o strukturi domaćeg gospodarstva – kvaliteti institucija, fleksibilnosti tržišta rada, efikasnosti zakonodavstva, otvorenosti ka tržišnoj utakmici i slično. Povećati prirodnu stopu rasta nije moguće bez reformi u ovim „bolnim“ točkama hrvatskog gospodarstva, a te su promjene javnosti poznate i kao strukturne reforme – objašnjava Tomislav Globan.

Državni zavod za statistiku krajem ovog mjeseca objavit će prvu procjenu BDP-a u četvrtom tromjesečju, nakon što je treći kvartal rastao 3,3%. Globan navodi da je gospodarstvo dinamičan sustav u kojem ne prolaze svi sektori istovremeno kroz iste faze poslovnog ciklusa. Neke varijable ranije najavljuju zaokret u dinamici ekonomske aktivnosti, dok se kod nekih promjene očituju tek s određenim vremenskim odmakom. Promet u maloprodaji, kao najbolji indikator osobne potrošnje, te industrijska proizvodnja osjetno su zagazili u fazu usporavanja, što znači da i dalje rastu, ali kontinuirano sve sporije i sporije. Pogotovo se to odnosi na industrijsku proizvodnju čiji je trend rasta u silaznoj putanji već više od godinu dana te se opasno približio padu ispod svog dugoročnog prosjeka.

Izvoz oko vrhunca

Izvoz i uvoz robe su oko vrhunca, ali također pokazuju tendenciju blagog usporavanja rasta. Tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji te se trend u stopama rasta zaposlenosti i smanjenju stope nezaposlenosti nalazi oko svog vrhunca, a vrlo blizu tome je i optimizam među potrošačima.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju