Makroekonomisti procjenjuju da ni u trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo izaći iz recesije.
Unatoč dobroj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da ni u trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo izaći iz recesije, pa očekuju pad bruto domaćeg proizvoda osmi kvartal zaredom, premda sporiji nego u prethodnom tromjesečju.
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u trećem tromjesečju, a sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini.
Unatoč dobroj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da ni u trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo izaći iz recesije, pa očekuju pad bruto domaćeg proizvoda osmi kvartal zaredom, premda sporiji nego u prethodnom tromjesečju.
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u trećem tromjesečju, a sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini.
Pritom jedan očekuje stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto, što bi bio manji pad u odnosu na drugo tromjesečje, kada je BDP skliznuo 0,7 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Postojala je nada da bi u trećem tromjesečju gospodarstvo moglo porasti, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci bilo 4,8 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok je noćenja bilo 3,1 posto više.
„Smatramo da će uslužni sektor, koji je pod znatnim utjecajem turizma, pozitivno djelovati na kretanje BDP-a, ali nedovoljno da bi došlo do njegovog rasta na godišnjoj razini“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi u rujnu neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.
„Pretpostavljamo da bi blagi pozitivan doprinos mogao doći od najveće komponente BDP-a, potrošnje kućanstava. Rezultati prometa u trgovini na malo ukazuju na rast u trećem kvartalu, uglavnom zbog uspješne turističke sezone. No, pozitivan doprinos domaće potražnje nije na vidiku, s obzirom na rast nezaposlenosti, a pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka“, navodi se u anketi Hine.
I dok bi potrošnja u trećem tromjesečju, kao i u drugom, mogla pozitivno utjecati na BDP, negativan se utjecaj očekuje od industrijske proizvodnje, koja je u tri ljetna mjeseca potonula 3,8 posto na godišnjoj razini. To predstavlja ubrzanje pada proizvodnje, s obzirom da je u drugom tromjesečju skliznula za 2,5 posto.
„Trendovi u industrijskoj proizvodnji ostaju nepovoljni i predstavljaju uteg oporavku“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Uteg gospodarstvu predstavlja i pad građevinskih radova u proteklom tromjesečju za 5,7 posto na godišnjoj razini.
„Padu BDP-a pridonio je i pad investicija, ponajviše u građevinskom sektoru nakon lokalnih izbora“, navodi se u anketi.
Negativno će na BDP utjecati i pad robnog izvoza. U prvih osam mjeseci izvoz je, izražen u eurima, smanjen za 6,6 posto u odnosu isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz oslabio za 1,4 posto.
„Očekujemo negativan doprinos neto izvoza uslijed pogoršanja u robnoj razmjeni, predvođenog padom izvoza nakon izlaska iz CEFTA-e“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Blago smanjene procjene pada BDP-a u 2013.
Premda se nepovoljni trendovi nastavljaju, pojedini makroekonomisti te neke domaće i strane institucije smanjili su posljednjih mjeseci procjene pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini.
Tako sedam makroekonomista u novoj anketi Hine procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za 0,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 1 posto. Pritom svi očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,6 do 1,25 posto.
Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb smanjio svoju prognozu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,9 na 0,7 posto.
Toliki pad očekuje i Europska komisija, koja je u jesenskim prognozama snizila procjenu pada s prethodnih 1 posto.
I Hrvatska narodna banka očekivala je u ovoj godini pad od 1 posto, da bi nedavno poručila kako bi, ipak, mogao biti nešto manji.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda procjenjuje da će BDP ove godine skliznuti 0,75 posto, dok Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje pad od 0,8 posto.
Vlada tako ostaje usamljena u svojoj optimističnoj procjeni o rastu gospodarstva u ovoj godini za 0,2 posto.
I dok se u trećem tromjesečju očekuje usporavanje pada, u posljednjem ovogodišnjem kvartalu klizanje BDP-a ponovno bi se moglo ubrzati.
„Tijekom četvrtog tromjesečja možemo ponovno očekivati nešto snažniji pad BDP-a, s obzirom da je na kraju i početku godine dominantan utjecaj domaćih generatora rasta. A potrošnja kućanstava i dalje je pod negativnim utjecajem rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka. Stoga će u 2013. BDP zabilježiti pad petu godinu zaredom. Od 2008. Hrvatska je izgubila više od 11 posto realnog BDP-a“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Rezultati za treći kvartal će biti milozvučna pjesma u odnosu na četvrti kvartal i Q1/2014. A i Q1/2014 će biti san snova u odnosu na ostatak naredne godine, ako zaista budemo prisiljeni skresati deficit.
Sve, sve, sve – samo nikada ne ono pravo
Vrijednost ovog teksta je u tome da izvrsno ilustrira značaj faktora nacionalnog karaktera (nacionalne psihe) u ekonomskom rastu i razvoju svake države.
Naime gledajući sve te prognoze s nulom i zarezom iza nje čovjek se i nehotice sjeti kvalifikacija društva “bez stida, ponosa i racionalne perspektive” čija je osnovna karakteristika stalna situacija “frustracija bez orijentacije”, uz ogradu da je u Hvatskoj već ta faza prevaziđena – frustracije su ustupile mjesto apatiji.
To je još gore jer onda počinju masovna sanjarenja i svjesna samoobmanjivanja – zato u Hrvatskoj nema jednog tračka ponosa i ambicioznosti, a i inače ima lošu reputaciju i nije respektabilna država niučemu.
Sanjarenja i samoobmanjivanja onda sprječavaju drastičan zaokret. To je u slučaju Hrvatske napuštanje EU jer je previše zaostala i presleba da ikada sustigne njene prosjeke – produktivnost (posebno u poljoprivredi); obrazovanje, o produktivnosti u industriji (što je još preostalo) da niti ne govorimo.
Ambicioznima savjetujem da pogledaju Eurostaove podatke o produktivnosi rada u EU: Njemačka 45 eura po satu, prosjek EU je 35, Portugal ima oko 15.
Pogodite kolika je produktivnos rada u Hrvatskoj pa sami ivedite zaključke.
Unatoč dobroj sezoni, unatoč fiskalizaciji i više prijavljenog prometa u ugost. i trgovini, unatoč ulasku u EU ova vlada uspjet će srušiti BDP sedmi kvartal zaredom! Sramotno! Tko zna, možda je taktika dovesti BDP na 1€, dići ga na 2€, pa reći da su podigli BDP za 100%, što nikad nikome nije uspjelo!?
Uključite se u raspravu