Prve dvije banke u Hrvatskoj po veličini tržišnog udjela, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb,  pred najvećim su korakom u provedbi PSD2 regulative dosad.

Ta regulativa, koju je nametnula EU, liberalizira platni promet tako što pristup podacima korisnika banaka omogućuje fintech tvrtkama i startupima. Uvjet je da korisnik to izrijekom odobri. Kako smo doznali na konferenciji New Banking Vision što se u utorak održala u Zagrebu, najveće europsko industrijsko-standardizacijsko tijelo, Berlin Group NextGenPSD2 (NISP), u svoje je članstvo primio Asseco SEE Hrvatska i Privrednu banku Zagreb.

Hrvatski Asseco je, inače, u mnogo projekata jedan od glavnih tehnoloških partnera Zagrebačke banke. Igor Gržalja, predsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska na konferenciji je istaknuo da na ovaj način, pridružujući se Berlin Group NextGenPSD2 svim bankama žele pomoći u prilagodbi PSD2 regulativi. "Primarna svrha ovog programa je postizanje promptne usklađenosti sa svim bitnim regulatornim i organizacijskim zahtjevima PSD2 i dodatnim zahtjevima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo – EBA", kaže Gržalja.

Wijnand Machielse, koordinator Berlin Group NextGenPSD2 ističe da su ove godine predstavili prvi open source API, koji bi bankama trebao omogućiti da ispune uvjete iz PSD2 regulative. A taj im API omogućuje da se povežu s fintechima i međusobno na standardiziran način.  "U roku od tjedan dana izbacit ćemo prvu API-ja koja je potpuno usklađena s PSD2 regulativom, verziju 1.3, dok ćemo tijekom iduće godine izbaciti novu, verziju 2.0 koja će bankama otvoriti mogućnosti da nude i value-added usluge na PSD2-u", kaže Machielse.

S implementacijom ove regulative na hrvatsko financijsko tržište moći će zakoračiti Apple, Google, Alibaba i Facebook, ali i brojni startupi, dok će tvrtke poput PayPala moći proširiti svoje usluge.

U Assecu SEE Hrvatska pojašnjavaju da banke imaju više mogućnosti u primjeni PSD2. Hoće li se banke uključiti u crowdinvesting i crowdlending, raditi vlastite elektroničke novčanike, vlastite usluge transfera novca na drugu stranu planete, vlastite aplikacije za tzv. "društveno" plaćanje poput Venmoa, vlastite payment gatewaye i mnoge druge usluge koje bi mogle odlučiti raditi same ili će takav princip rada, barem dijelom, zamijeniti s partnerstvima s fintech startupima, na to zasad nitko nema odgovor. 

"Ali činjenica da je Hrvatska ovako jako zastupljena s pilot projektima u Berlin Groupi ukazuje da ćete imati veliku tržišnu prednost", zaključuje Machielse.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost