Šumarstvo nije bilo i ne namjerava biti prepreka strateškim projektima, tijekom prošlih godina mnoge hektare dali smo za poslovne zone međutim, gospodarstvo nam baš i nije procvjetalo", ovako Silvija Zec, tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije komentira uredbu Vlade o dopuštanju izgradnje golf terena i kampova na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.

Uredbu ne smatra dobrom, posebice u dijelu koji regulira naknade i rokove plaćanja. Bila je, otkriva, članica povjerenstva koje je kreiralo uredbu, pripremane su čak tri varijante, no posljednjih godinu dana uopće nije dobivala pozive pa nije ni sudjelovala u izradi usvojenog dokumenta. Damir Delač, tajnik Hrvatskog šumarskog društva još je radikalniji u negativnoj ocjeni da se na šumskom prostoru grade golf igrališta. "U našem priobalju vlada jagma za lokacijama za golf terene, a zaboravlja se da to područje apsolutno nije podobno za takve projekte jer, golf tereni troše goleme količine vode", iznosi Delač i ocjenjuje da bi Dubrovnik mogao ostati žedan ostvari li se projekt golfa na Srđu.

Prosječno golf igralište naime, dnevno troši oko 1500 prostornih metara vode što odgovara količini potrebnoj za grad od osam tisuća stanovnika. "Stalno se priča da je razvoj turizma nezamisliv bez golf terena, u kontinentalnom dijelu imamo ih u Zagrebu i Ozlju, no tijekom godine uglavnom su prazni. Bitno je izgleda da se šumsko zemljište prenamijeni, a onda što bude", opominje Delač te podsjeća i na svojedobno usvajanje zakona o golf igralištima.

Taj je zakon u međuvremenu ukinut, no doista je i znakovito i zanimljivo da je 2014. godine dok je premijer bio Zoran Milanović po hitnom postupku usvojen zakon o šumama koji je zapravo nadomjestio ukinuti zakon o golfu otvorivši mogućnost prenamjene šumskog zemljišta za izgradnju golf terena. Potom je nastupila duga stanka da bi tek ovaj tjedan koalicija HDZ-Most usvojila uredbu. Time su, čini se, određeni lobiji (ne)očekivano opet nadglasali šumarsku struku.