Prosječni Europljanin, podaci su Europske komisije, godišnje baci oko 180 kilograma hrane, a svaki Hrvat, okvirna je procjena, kroz komunalni otpad oko 90 kilograma.

Kako smanjiti bacanje hrane, tom problematikom bavit će se 200-njak sudionika međunarodnog skupa koji danas u Osijeku, u povodu Svjetskog dana hrane, organiziraju Hrvatska agencija za hranu (HAH) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. "Ova izrazito važna tema analizirat će se iz svih perspektiva, želja je da zaključci skupa imaju odraz na realno stanje u Hrvatskoj i doprinesu pomacima u smanjenju gubitaka i otpada hrane," kaže ravnateljica HAH-a Andrea Gross Bošković.

Radi needuciranosti potrošača o sigurnosti hrane dolazi do velikog oslanjanja na "upotrijebiti do" datuma čije sigurnosne margine često znače da se zapravo baca hrana podobna za konzumaciju pa ona uglavnom odlazi na odlagališta otpada umjesto da se koristi kao hrana za životinje ili kompost.Hrana je trenutno relativno jeftina, barem za potrošače razvijenih zemalja, što smanjuje motivaciju za izbjegavanje otpada/gubitaka. "Potrošači su se navikli na kupnju namirnica s najvišim standardima pa trgovci odbacuju mnoge jestive, samo malo nepravilne proizvode," iznosi Gross Bošković i navodi kako i komercijalni pritisci potiču stvaranje otpada, tako ugostiteljstvo zbog konkurencije često nudi "super-velike" porcije, a trgovci za istu cijenu daju dva proizvoda.