Godinama su bili ‘zaštitni znak’ sezone, tome je sada došao kraj

Autor: Poslovni.hr/Hina , 31. kolovoz 2022. u 09:57
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

 Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da postoje tri aspekta tog smanjivanja. Prije svega, troškovi u sezoni vrlo su visoki; ako im poslodavac ne osigura smještaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživjeti.

Radnici iz Slavonije godinama su bili “zaštitni znak” svake sezone na Jadranu, no tome je, čini se, došao kraj, piše u srijedu Večernji list.

Da je riječ o znatnom padu broja sezonskih radnika s istoka Hrvatske, pokazuje statistika osječke Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koja je bila (po)najveći bazen iz kojega se crpila sezonska radna snaga za Jadran.

U prvih sedam mjeseci ove godine oko 1100 osoba iz Osječko-baranjske županije zaposlilo se na sezonskim poslovima na moru. U odnosu na isto razdoblje 2019., bilježi se pad jer su tada bile zaposlene 1823 osobe. Brojke su bile još niže protekle dvije sezone, no riječ je o prvim pandemijskim godinama, koje se ne može uspoređivati.

Rukovoditeljica u Odjelu za tržište rada osječkog HZZ-a Ankica Vučković zaključuje da je zanimanje za migracije u jadranske hotele manje jer postoji sve veća potreba poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji pa je nezaposlenima dostupna ponuda rada u njihovoj županiji kroz cjelogodišnje zapošljavanje.

Upravo je jačanje kontinentalnog turizma jedan od razloga zašto je manje Slavonaca na jadranskoj obali. No, nije i jedini.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da postoje tri aspekta tog smanjivanja. Prije svega, troškovi u sezoni vrlo su visoki; ako im poslodavac ne osigura smještaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživjeti.

“Naši ljudi iz Slavonije, usto, nisu spremni živjeti u kontejnerima ili sličnome, što su im poslodavci na moru namijenili. Drugo, plaće na našoj obali niže su od onih koje mogu ostvariti u, recimo, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, koja se otvorila našim radnicima i apsorbirala puno radne snage. Kvalitetniji kadar, koji govori jezike, vrlo se lako mogao dobro zaposliti u spomenutim srednjoeuropskim zemljama, posebice u ‘boomu’ nakon pandemije. Velika je potražnja za ugostiteljskim i turističkim uslugama u tim zemljama pa se i radna snaga iz Slavonije mobilizirala više prema tim zemljama nego prema Dalmaciji”, kaže Novotny.

Dodaje da se ne smije zanemariti ni domaća komponenta, odnosno porast broja malih OPG-ova i obiteljskih turističkih smještajnih kapaciteta koji je vidljiv u cijelom Podunavlju, od Baranje do Iloka, piše novinarka Večernjeg lista Suzana Lepan-Štefančić.

Komentirajte prvi

New Report

Close