Globalno rastemo, ali koče nas manjak radnika, porezi…

Autor: Josipa Ban , 05. srpanj 2022. u 22:01
Foto: Marko Prpić / Pixsell

Plaće su više od prosjeka u zemlji, ali 502 eura manje u odnosu na druge u EU. Jedna smo od tri članice kojima nije rastao broj profesionalaca, ističu iz HUP ICT-a.

Nakon stagnacije u 2020. domaći je ICT sektor u 2021. ostvario rast prihoda od 11%, uprihodivši 6,12 milijardi eura. Rast je potaknut pojačanom digitalizacijom do koje je došlo uslijed korona krize, pokazala je analiza poslovanja ovoga sektora, a koju je predstavila HUP-ova udruga ICT-a. No ključno je, napominje Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a, da domaća ICT industrija mora postati globalno konkurentna, a to će biti teško u uvjetima u kojima sada posluje.

Čekamo Marićevu reakciju

Naime, kaže Balen, ICT postaje sve konkurentniji, a najbolji je dokaz tome podatak o rastu udjela prihoda od izvoza, koji je s oko 14 posto 2008. narastao na 28%. No sektor kronično koči nekoliko stvari – nedostatak radne snage, porezno opterećenje i investicijsko okruženje.

ICT je sektor, pokazuje analiza, u 2021. zapošljavao 46 tisuća ljudi. Broj zaposlenih, istaknuo je Balen, raste jer je 2008. u istom radilo manje od 35 tisuća ljudi. No, rastu i troškovi rada, zbog čega industrija ne može biti, a trebala bi, globalno konkurentna. Primjerice, prosječna je neto plaća u ICT sektoru 2021. iznosila 1.345 eura, a u Hrvatskoj 843 eura – čak 502 eura manje. I unatoč nižem prosjeku, ostaje činjenica da zaposleni u informatičko-komunikacijskim djelatnostima u Hrvatskoj zarađuju čak 60% više od hrvatskog prosjeka. Pa ipak…

“Sve nas muči opterećenje rada. Primjerice, tek nešto više od 50% uplaćene plaće radnicima sjedne na račun, a 48% pojedu porezi i doprinosi. Kada ubrojimo i ono što ode kroz PDV, ispada da država uzima najveći dio onoga što je isplaćeno zaposlenicima”, sumirao je Balen.

Upozorava stoga da imamo veliki problem u zadržavanju i privlačenju ljudi.

“Čak 24 od 27 država članica EU-a podigla je broj ICT profesionalaca. Samo tri nisu – Finska, Estonija i Hrvatska. U Hrvatskoj ih je manje za 2,8%. A ljudi i znanje u našem su sektoru najvažniji”, napominje predsjednik HUP-ICT-a, Udruge koja je prije nekoliko mjeseci predstavila prijedlog rasterećenja rada. Na njihov prijedlog vladajući još nisu reagirali, pa u HUP-u s nestrpljenjem čekaju Dan poduzetnika (četvrtak) i reakciju ministra Marića.

Siniša Đuraković, zamjenik predsjednika Udruge HUP-ICT te stariji potpredsjednik HT-a, upozorava da država treba pomoći ICT-u jer isti doprinosi razvoju gospodarstva. “ICT zapošljava 4,8% zaposlenih u RH, ostvaruje 5,2% prihoda, čini 34% izdvajanja za istraživanje i razvoj. Ako mislite da nam ide dobro, to neće biti zauvijek ne pruži li nam država ruku”.

Upozorio je pritom i na probleme koje teleoperateri imaju pri ulaganjima u infrastrukturu, a koja je preduvjet za digitalizaciju države i gospodarstva.

“U urbanim je dijelovima danas gotovo pa nemoguće graditi mobilnu infrastrukturu. Taj je problem, primjerice, osobito izražen u Istri. Posljedice će biti ne samo da je nećemo razvijati, nego da nećemo niti napredovati”, navodi Đuraković te upozorava i na problem parafiskalnih nameta, posebno naknade za pravo puta, koji značajno opterećuju ulaganja.

Približiti se turizmu

U rješavanju svih ovih problema HUP-ICT želi biti partner i podrška Vladi. Suradnja bi u konačnici trebala biti prioritet svima.

Udruga je donijela i stratešku smjernicu razvoja ICT sektora “Ljudi i inovacije” za ubrzani razvoj industrije, ali i društva, a koja će biti u skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske do 2030. Inzistirat će i na programu internacionalizacije, promjenama u Strategiji pametne specijalizacije… a sve s ciljem da se do 2030. po prihodima približe turizmu koji godišnje ubire 12 milijarda eura.

Komentirajte prvi

New Report

Close