Nakon stagnacije u 2020. domaći je ICT sektor u 2021. ostvario rast prihoda od 11%, uprihodivši 6,12 milijardi eura. Rast je potaknut pojačanom digitalizacijom do koje je došlo uslijed korona krize, pokazala je analiza poslovanja ovoga sektora, a koju je predstavila HUP-ova udruga ICT-a. No ključno je, napominje Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a, da domaća ICT industrija mora postati globalno konkurentna, a to će biti teško u uvjetima u kojima sada posluje.

Čekamo Marićevu reakciju

Naime, kaže Balen, ICT postaje sve konkurentniji, a najbolji je dokaz tome podatak o rastu udjela prihoda od izvoza, koji je s oko 14 posto 2008. narastao na 28%. No sektor kronično koči nekoliko stvari – nedostatak radne snage, porezno opterećenje i investicijsko okruženje.

ICT je sektor, pokazuje analiza, u 2021. zapošljavao 46 tisuća ljudi. Broj zaposlenih, istaknuo je Balen, raste jer je 2008. u istom radilo manje od 35 tisuća ljudi. No, rastu i troškovi rada, zbog čega industrija ne može biti, a trebala bi, globalno konkurentna. Primjerice, prosječna je neto plaća u ICT sektoru 2021. iznosila 1.345 eura, a u Hrvatskoj 843 eura – čak 502 eura manje. I unatoč nižem prosjeku, ostaje činjenica da zaposleni u informatičko-komunikacijskim djelatnostima u Hrvatskoj zarađuju čak 60% više od hrvatskog prosjeka. Pa ipak…

“Sve nas muči opterećenje rada. Primjerice, tek nešto više od 50% uplaćene plaće radnicima sjedne na račun, a 48% pojedu porezi i doprinosi. Kada ubrojimo i ono što ode kroz PDV, ispada da država uzima najveći dio onoga što je isplaćeno zaposlenicima”, sumirao je Balen.

Upozorava stoga da imamo veliki problem u zadržavanju i privlačenju ljudi.

“Čak 24 od 27 država članica EU-a podigla je broj ICT profesionalaca. Samo tri nisu – Finska, Estonija i Hrvatska. U Hrvatskoj ih je manje za 2,8%. A ljudi i znanje u našem su sektoru najvažniji”, napominje predsjednik HUP-ICT-a, Udruge koja je prije nekoliko mjeseci predstavila prijedlog rasterećenja rada. Na njihov prijedlog vladajući još nisu reagirali, pa u HUP-u s nestrpljenjem čekaju Dan poduzetnika (četvrtak) i reakciju ministra Marića.

Siniša Đuraković, zamjenik predsjednika Udruge HUP-ICT te stariji potpredsjednik HT-a, upozorava da država treba pomoći ICT-u jer isti doprinosi razvoju gospodarstva. “ICT zapošljava 4,8% zaposlenih u RH, ostvaruje 5,2% prihoda, čini 34% izdvajanja za istraživanje i razvoj. Ako mislite da nam ide dobro, to neće biti zauvijek ne pruži li nam država ruku”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upozorio je pritom i na probleme koje teleoperateri imaju pri ulaganjima u infrastrukturu, a koja je preduvjet za digitalizaciju države i gospodarstva.

“U urbanim je dijelovima danas gotovo pa nemoguće graditi mobilnu infrastrukturu. Taj je problem, primjerice, osobito izražen u Istri. Posljedice će biti ne samo da je nećemo razvijati, nego da nećemo niti napredovati”, navodi Đuraković te upozorava i na problem parafiskalnih nameta, posebno naknade za pravo puta, koji značajno opterećuju ulaganja.

Približiti se turizmu

U rješavanju svih ovih problema HUP-ICT želi biti partner i podrška Vladi. Suradnja bi u konačnici trebala biti prioritet svima.

Udruga je donijela i stratešku smjernicu razvoja ICT sektora “Ljudi i inovacije” za ubrzani razvoj industrije, ali i društva, a koja će biti u skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske do 2030. Inzistirat će i na programu internacionalizacije, promjenama u Strategiji pametne specijalizacije… a sve s ciljem da se do 2030. po prihodima približe turizmu koji godišnje ubire 12 milijarda eura.