Turističkom sektoru nije najbolje sjela nedjeljna izjava ministra turizma i sporta Tončija Glavine koji je u porukama i apelima za ovogodišnju turističku sezonu otišao korak dalje od dosadašnjih upozorenja.

Rekao je kako je svim dionicima tog sektora upućen apel da je sada “vrijeme da pokažemo dobre promotivne akcije i da u cijelom lancu vrijednosti smanjimo očekivanja i marže”, ali ovaj put je u tom smislu spomenuo i popuste – od 10 do 20 posto.

Uvode ih i konkurentske zemlje, rekao je podsjećajući kako je ova turistička godina specifična, pozivajući se ponajprije na geopolitičke okolnosti te kako isključivo o nama ovisi kako ćemo se prilagoditi. Ukratko, mišljenja je da bi svi u sektoru, od hotelijera i kampova, do malih iznajmljivača, ugostitelja i trgovaca, trebali napraviti iskorak u smislu smanjenja očekivanja.

Smanjenje EBITDA marže

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, ministrovo spominjanje odnosno licitiranje popustima smatra nepotrebnim. “Pitanje cjenovne i poslovne politike je na svakoj kompaniji ponaosob. Svaka u formiranju cijena vodi računa o optimalnog popunjenosti. Tako su i popusti uobičajeni alat kojim se pružatelji usluga služe ako i kada bilježe slabiju popunjenost. Toga je, dakle, bilo i lani”, kaže.

Sadašnje je stanje rezervacija hotela i kampova, ukupno gledano, vrlo dobro i kad je riječ o glavnim tržištima nema značajnijih otkazivanja dolazaka ili skraćivanja boravaka, ističe. Ukratko, u toj udruzi koja okuplja glavne igrače u segmentu hotela i kampova računaju da će fizički pokazatelji ove godine biti više-manje na razini lanjskih.

Što se tiče rasta cijena, pak, kaže kako su se ove godine one u najvećem dijelu prilagođavale do razine procijenjene inflacije, s tim da je istodobno rast troškova nešto brži. Osim cijene rada, to vrijedi i za praktično sve druge troškovne stavke. Pritom, primjerice, cijene komunalnih usluga u pojedinim općinama i gradovima turistički sektor opisuje kao “ludovanje” lokalnih jedinica.

U kontekstu profitnih marži Ostojić, pak, naglašava da hotelijerstvo u protekle tri godine bilježi smanjenje EBITDA marže.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Već u ponedjeljak ujutro na ministrove “popuste” reagirali su i iz Udruge Glas poduzetnika koja se oglasila u ime svojih članova iz redova mikro, malih i srednjih poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu. Tvrde da su Ministarstvu turizma i sporta uputili upit vezan uz procjene učinaka i ekonomske analize javnih očekivanja smanjenja cijena u turističkom sektoru za 10 do 20 posto. Pitaju (se) na temelju kojih ekonomskih pokazatelja se očekuje smanjenje cijena u turizmu.

“UGP pritom ne dovodi u pitanje potrebu jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, već smatra kako bi javna očekivanja prema poduzetnicima trebala biti temeljena na transparentnim ekonomskim analizama i procjenama stvarnih učinaka na gospodarstvo”, ističu u svom priopćenju. U okolnostima značajnog rasta troškova poslovanja – uključujući troškove rada, energenata, nabave, zakupa, logistike i administrativnog opterećenja – smatraju kako treba otvoriti stručnu raspravu o održivosti poslovanja mikro te malih i srednjih poduzetnika u turističko-ugostiteljskim djelatnostima.

Uz ostalo, UGP resorno ministarstvo pita i na koji način planira uključiti stvarne troškove poslovanja poduzetnika u buduće preporuke vezane uz cijene u turizmu.

S druge strane, apeli iz Vlade očito su vođeni prije svega širom slikom i činjenicom da već u protekle dvije godine Hrvatska u pogledu deviznog prihoda od turizma bilježi slabašan nominalni rast koji u realnim terminima znači pad. Prošle godine to se očitovalo u ostvarenih 15,3 milijarde eura, odnosno za tristotinjak milijuna više nego godinu prije.

Ciparski poučak

Istina je i da je u usporedbama s ostatkom Europske unije razina cijena usluga u kategoriji restorana i hotela u Hrvatskoj posljednjih godina rasla brže. Prema Eurostatu, s 84 posto prosjeka EU na koliko su bile 2022. godine, u 2024. je razina tih cijena u Hrvatskoj dosegnula 96 posto, što je više nego kod većine konkurentskih zemalja. Te je godine, primjerice, razina cijena hotela i restorana u Španjolskoj bila na 84 posto prosjeka Unije, u Portugalu na 75, Grčkoj 87, na Malti 87, Cipru i Sloveniji oko 89 posto.

Turistički sektori pojedinih zemalja prilagođavaju svoje cjenovne politike i strategije specifičnim okolnostima. Iako su pojedine vlade ove godine već pozivale građane na domaći turizam, izravnih preporuka u smislu popusta uglavnom nije bilo. Na tom tragu bilo je komuniciranja od strane turskih turoperatora, dok je npr. ciparska vlada na pad rezervacija (pod utjecajem sukoba) od 40 posto ovog proljeća odgovorila donošenjem paketa mjera koje uključuju subvencioniranje plaća u turističkom sektoru te smanjenje PDV-a. Nasuprot tomu, iako se i u drugim zemljama spominju pritisci na troškove poslovanja tamošnje vlade više su zaokupljene strategijom kvalitativnog rasta.