EN DE

Glänzer: Srbija mi se isplatila, sada snimam Hrvatsku

Autor: Bernard Ivezić
28. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Stefan Glänzer, poznati europski ulagač u nove internetske kompanije, takozvani anđeo investitor, prvi put govori o poslovnim planovima u regiji te otkriva koje je projekte spreman financijski podržati

Nakon fondova rizičnih kapitala u Hrvatsku su počeli dolaziti prvi veći “anđeli investitori” iz zapadne Europe. Među njima je i jedan od najpoznatijih europskih ulagača u nove tehnološke kompanije, Nijemac Stefan Glänzer, koji je nedavno s partnerima uložio novac u najveći online aukcijski site u Srbiji Limundo, a ovih je dana boravio u Zagrebu. U ekskluzivnom intervjuu za Poslovni dnevnik priznaje da ne zna mnogo o regiji, ali da ga istok Europe ulagački snažno privlači. Prvi put u tom kontekstu spominje i Hrvatsku. Glänzer je u zapadnoj Europi ono što su u Hrvatskoj osnivač Iskona Damir Sabol, pokretač MojPosao.neta Nenad Bakić i suosnivač HG Spota Hrvoje Prpić. Prije više od 10 godina pokrenuo je najpopularniju njemačku online aukciju Ricardo, prodao ju je i preselio u London gdje danas vodi “startup” inkubator i ulaže u internetske projekte. Proslavio se kao investitor koji je otkrio i prvi uložio u Last.fm, kompaniju čiji je bio predsjednik u trenutku kad se prije tri godine prodala CBS-u za 280 milijuna dolara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zbog čega ste se odlučili posjetiti Zagreb i je li vaš dolazak signal da ste u Hrvatskoj pronašli mete za ulaganja?
Na zagrebačku konferenciju organizacije SeedCamp, koja okuplja oko 150 anđela investitora poput mene i “spaja” nas potencijalnim kvalitetnim projektima u koje bi se moglo investirati, došao sam jer smatram da postoji velik ulagački potencijal u istočnoj Europi i Hrvatskoj. Zainteresiran sam za ulaganje u dva internetska projekta u Hrvatskoj, ali o njima za sada ništa više ne mogu reći.

Nakon fondova rizičnih kapitala u Hrvatsku su počeli dolaziti prvi veći “anđeli investitori” iz zapadne Europe. Među njima je i jedan od najpoznatijih europskih ulagača u nove tehnološke kompanije, Nijemac Stefan Glänzer, koji je nedavno s partnerima uložio novac u najveći online aukcijski site u Srbiji Limundo, a ovih je dana boravio u Zagrebu. U ekskluzivnom intervjuu za Poslovni dnevnik priznaje da ne zna mnogo o regiji, ali da ga istok Europe ulagački snažno privlači. Prvi put u tom kontekstu spominje i Hrvatsku. Glänzer je u zapadnoj Europi ono što su u Hrvatskoj osnivač Iskona Damir Sabol, pokretač MojPosao.neta Nenad Bakić i suosnivač HG Spota Hrvoje Prpić. Prije više od 10 godina pokrenuo je najpopularniju njemačku online aukciju Ricardo, prodao ju je i preselio u London gdje danas vodi “startup” inkubator i ulaže u internetske projekte. Proslavio se kao investitor koji je otkrio i prvi uložio u Last.fm, kompaniju čiji je bio predsjednik u trenutku kad se prije tri godine prodala CBS-u za 280 milijuna dolara.

Zbog čega ste se odlučili posjetiti Zagreb i je li vaš dolazak signal da ste u Hrvatskoj pronašli mete za ulaganja?
Na zagrebačku konferenciju organizacije SeedCamp, koja okuplja oko 150 anđela investitora poput mene i “spaja” nas potencijalnim kvalitetnim projektima u koje bi se moglo investirati, došao sam jer smatram da postoji velik ulagački potencijal u istočnoj Europi i Hrvatskoj. Zainteresiran sam za ulaganje u dva internetska projekta u Hrvatskoj, ali o njima za sada ništa više ne mogu reći.

Zašto ste odlučili ulagati u ovom dijelu Europe o kojem kažete da znate vrlo malo? Konkretno, zašto ste uložili u Limundo u Srbiji?
Prije koju godinu u Münchenu su mi na jednoj konferenciji prišla dva brata, Vladimir i Nenad Nikolić, i predstavila mi svoj projekt regionalne online aukcije. Svidio mi se, ali sam idućih mjeseci potpuno zaboravio na njega. Tada sam sreo Roberta Deguira, čovjeka koji se bavio online aukcijama u Njemačkoj, i koji mi je spomenuo da je u Srbiji otkrio tvrtku Limundo. Rekao sam mu da znam za taj projekt, a on je uzvratio da mu se ideja sviđa i da je to tržišno dobra prilika. Pogledao sam kako je Limundo napredovao u međuvremenu i bio ugodno iznenađen pa sam ih odlučio poduprijeti.

Znači li to da oni koji žele novac od uspjeh projekta moraju uvjeriti i vaše prijatelje?
Apsolutno. Razgovarat ću s prijateljima i kolegama iz kompanijama koje sam pokrenuo ili u koje sam uložio. Dio je to procesa donošenja odluke jer treba čuti i oprečna mišljenja.

Koliko ste točno uložili u Limundo?
U ranoj fazi ulaže se između 50 i 100.000 eura, ali točan iznos je poslovna tajna sukladno dogovoru anđela investitora uključenih u projekt. Zahvaljujući našem ulaganju tim Limunda se idućih godinu dana u cijelosti posvetio razvoju ne samo tehnologije već i tržišno održivog proizvoda s razrađenim poslovnim planom, koji može postati lider i u skladu s tim se razvija.

Zašto to ulaganje niste odradili sami?
Tim je uvijek bolji od jedne osobe. Pitanje je samo koji ulagači mogu najbolje poduprijeti projekt, i to ne samo novcem već vlastitim iskustvom. U Limundo su uložili ljudi koji su bili aktivni u online aukcijama u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD-u. Dva su iz Velike Britanije, jedan je iz Bruxellesa te jedan iz New Yorka.

Je li Limundo kvalitetniji od drugih projekata iz regije?
Moje iskustvo i znanje o jugoistočnoj Europi je ograničeno pa ne mogu tako suditi. No zato sam došao u Zagreb jer mislim da potencijala ima, posebno kada se uzme u obzir da su u istočnoj Europi nastali projekti poput estonskog Skypea i slovenske Zemante. Mladi su ovdje gladniji uspjeha nego na zapadu. Spremni su svu energiju ubrizgati u projekt i motivirati tim što je važno.

Koja je vaša strategija ulaganja?
Zovem je 3T. Prvi T je tim jer je on najvažniji. Preferiram projekte na kojima rade dvije pa i tri osobe od kojih je barem jedna tehnički potkovana. Drugi T je tehnologija jer ona mora omogućiti prednost, kreirati ulazni prag koji će ostalim potencijalnim konkurentima predstavljati znatan izazov. Treći T je traženje ili potreba korisnika koji su isprobali uslugu da je ponovno traže. Ne moram vidjeti velike brojke, ali ako korisnici traže vašu uslugu, onda je to to. To je ključ uspjeha u novoj ekonomiji.

Zašto je to ključ uspjeha?
U starom modelu poslovanja kompanije kontroliraju komunikaciju tako što zakupljuju oglašivački prostor, ali u novoj ekonomiji komunikaciju kontrolira korisnik. Krucijalna je to promjena koja će utjecati na sve industrije u idućih 50 godina i zato će za pola stoljeća nestati stari model poslovanja. Imat ćemo naftne kompanije pa i novine, TV i telekomunikacije, ali priroda njihova poslovanja bit će drukčija.

Treba li čekati s prodajom tvrtke dok ne dođe treća ponuda, kao što ste vi čekali s prodajom Last.fm-a? Kada je pravo vrijeme za prodaju?
Kada vas netko želi kupiti i kad vam uvjeti odgovaraju, što nije nužno samo cijena. Dok ulažem u neku kompaniju, usmjeren sam na to kako od nje stvoriti posao koji ima vrijednost, a ne na to kako je prodati. Ne vjerujem u izlazne strategije i svejedno mi je hoću li tvrtku prodati strateškom partneru, nekoj kompaniji ili je izlistati na burzi.

Je li propast ‘internetskog balona’ iz 2000. označila kraj krupnih ulaganja u internet?
Kad pogledam internet i mobilnu industriju, imam dojam da smo tek na početku i da nismo dosegli ni 10% onoga što nas očekuje. Internet u osnovi pretvara sve analogno u digitalno, a to će u budućnosti pogoditi sve segmente društva i ekonomije. Zato će internet biti rasadnik inovativnih industrija i u idućih 20-30 godina.

Koliko su ulaganja u ‘startupe’ danas različita u odnosu na razdoblje prije 10 godina?
U početku nije bilo ulagača koji su ostvarili uspjeh na internetu. Od 2003. i 2004. imali smo dva vala poduzetnika koji su radili ili se obogatili prodavši internetske tvrtke. SAD je i danas u prednosti pred EU jer su oni to znanje akumulirali prije, od sedamdesetih nadalje. To je i glavni problem istočne Europe u kojoj se internetsko poduzetništvo tek stvara.

“Vrijednost kompanije podigao sam sa 3 na 280 mil. USD”

Kao predsjednik Last.fm-a bili ste uključeni u njegovu prodaju CBS-u za 280 milijuna dolara. Kako ste postigli tu cijenu?
Gotovo svaki sastanak koji smo imali s većim tvrtkama završavao je izjavama tipa “možemo li vas spojiti sa svojim korporativnim razvojem jer ono što radite čini se zanimljivim”. To je bio eufemizam za preuzimanje i redovito smo ga odbijali. CBS je pristupio potpuno drukčije. Rekli su da vole to što radimo, da žele da to nastavimo raditi te da su spremni platiti tu cijenu. Zato o cijeni nismo ni pregovarali, a ponudu smo kao takvu na kraju i prihvatili. To je bila tek treća ponuda koju je CBS dao. Nekoliko godina prije predali su ponudu od tri milijuna dolara, a kad smo je vratili, prekrižili su trojku i napisali osam. Posljednja ponuda narasla je na 280 milijuna dolara.

Autor: Bernard Ivezić
28. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close