Važna vijest o skorašnjem potpisivanju strateškog sporazuma Agencije za ugljikovodike i kazahstanske državne kompanije KazMunayGas o eksploataciji bloka na polju Shygys potvrda je uspješnog rada agencije.

Posebno nakon uspješnog izvođenja geotermalnih bušotina na četiri lokacije u Hrvatskoj. Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije, odgovara na najvažnija pitanja.

U kojoj je fazi projekt istraživanja bloka Shygys u Kazahstanu koji Agencija provodi u suradnji s JANAF-om?

Kazahstanska nacionalna kompanija KazMunayGaz službeno je potvrdila da društvo Geoenergija razvoj, koje su osnovali Agencija i JANAF, ispunjava uvjete za status strateškog partnera. Usklađeni su ključni ugovori – ugovor o zajedničkom poslovnom pothvatu i ugovor o financiranju, a po njihovu formalnom odobrenju slijedi potpisivanje ugovora s ministarstvom energetike Kazahstana. Time i formalno ulazimo u istražnu fazu.

Važno je naglasiti da odabir Shygysa nije bio slučajan. KMG inicijalno je ponudio šest potencijalnih blokova koje su naši stručnjaci detaljno analizirali. Fokusirali smo se na tzv. konvencionalne projekte, koji podrazumijevaju bušenje do dubine od oko 3500 metara. Takvi su nam projekti tehnički i financijski pristupačniji. Shygys se pritom izdvojio kao najperspektivniji od ponuđenih blokova.

Prostor koji smo odabrali veličine je oko 2400 četvornih kilometara te se nalazi u regiji Aktobe, u potvrđenom naftnom sustavu predkaspijskog bazena. Dodatni poticaj našem izboru daje i činjenica da se u neposrednoj blizini nalaze već aktivna naftna i plinska polja te povoljni geološki uvjeti, uključujući prisutnost solnih struktura, a to su elementi koji upućuju na visoke potencijale navedenog područja.

Koja je uloga JANAF-a u ovom projektu? Ako smo dobro razumjeli, projekt provodi Agencija, a JANAF je financijski partner? Je li interes JANAF-a ostvarenje dodatnih sredstava?

Operativno i tehnički, projekt vodi Agencija za ugljikovodike – od geološke interpretacije do planiranja istražnih radova. JANAF je, odlukom uprave uz suglasnost Nadzornog odbora i Glavne skupštine, ušao u vlasničku strukturu društva Geoenergija razvoj putem dokapitalizacije. Time je postao naš financijski i strateški partner u projektu Shygys. U slučaju otkrića te privođenja polja proizvodnji Janaf može očekivati prioritetni povrat uloženih sredstava te stabilnu dobit od buduće proizvodnje.

Kada bi mogle biti realizirane bušotine u Kazahstanu? Hoće li se nafta koja se ondje crpi odmah slati u neku bližu rafineriju ili će se dovoziti u Omišalj pa prodavati zainteresiranim kupcima?

Radni program istraživanja uključuje provedbu seizmičkih snimanja, čija će obrada i interpretacija omogućiti preciznije definiranje lokacije prve istražne bušotine. Budući da je riječ o vrlo velikom prostoru od približno 2400 četvornih kilometara, potrebno je provesti detaljnu i preciznu geološku analizu i interpretaciju na temelju koje će se odabrati prospekti, a potom na geološki najperspektivnijoj lokaciji izgraditi istražna bušotina. Može se očekivati da bi radovi na prvoj istražnoj bušotini mogli započeti krajem 2027., s time da ćemo sve rezultate imati u 2028. godini.

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Nakon potpisivanja ugovora slijedi intenzivna priprema projekta, s ciljem da se što prije započne sa seizmičkim istraživanjima. Istodobno ćemo vrlo aktivno raditi na svim aktivnostima kako bismo što prije došli do faze proizvodnje. Sredstva koja osigurava JANAF u vrijednosti od 43,68 milijuna eura dovoljna su za financiranje kompletne istražne faze – od početnih mjerenja do prve proizvodnje. Riječ je o realnom i ostvarivom planu.

Odluka o plasmanu nafte – hoće li se prerađivati u Kazahstanu ili transportirati prema Hrvatskoj – ovisit će o tržišnim uvjetima, količinama otkrivenih rezervi te logističkim i ekonomskim parametrima. Sve opcije zasad su otvorene, a konačna odluka donijet će se u trenutku kada budu poznati ključni podaci, od ekonomske isplativosti do poštovanja nacionalnih interesa. U logističkom smislu, potencijalno bi bila razmatrana infrastruktura poput naftnog terminala Omišalj, ali takve odluke ovise isključivo o ekonomskim i tržišnim parametrima buduće proizvodnje. Izuzetno je važno istaknuti da kroz blok Shygys prolazi više naftovoda te da već postoje uhodane transportne rute prema terminalu u Omišlju, što predstavlja dodatnu prednost projekta.

Smatrate li da postoje kapaciteti da Hrvatska, odnosno JANAF, postane relevantan igrač barem u regionalnom naftnom tržištu?

U prvom redu mogu govoriti o Agenciji. Naime, već dulje okupljamo vrhunske stručnjake i inženjere čije znanje omogućuje realizaciju najsloženijih zahvata, a koji su svoju kvalitetu već dokazali u brojnim istraživanjima. Naš recentni projekt istraživanja geotermalnog potencijala u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti snažno dokazuje ovu tezu. Na šest geotermalnih lokacija provodili smo snimanja i seizmiku, a na najperspektivnijim područjima sa stopostotnim uspjehom izbušili smo četiri istražne bušotine. Isti pristup planiramo ponoviti i u Kazahstanu. Što se JANAF-a tiče, on je već danas ključan infrastrukturni i energetski akter u regiji. Pristup vlastitim izvorima nafte i plina u Kazahstanu mogao bi dodatno ojačati tu poziciju i otvoriti prostor za širenje poslovanja.

Može li se na poljima u Kazahstanu crpiti samo nafta ili postoje i zalihe plina koje bi se mogle koristiti?

Istražni blok nalazi se u dominantno naftnoj regiji Aktobe. Na temelju podataka s okolnih polja u neposrednoj blizini pretpostavlja se naftno zasićenje uz određeni udio plinske komponente, no točan sastav i komercijalna isplativost mogu se potvrditi tek nakon istražnih bušenja. Uz naftna ležišta redovito se pojavljuju i određene količine otopljenog plina koji se može koristiti za vlastite potrebe ili lokalnu energetsku opskrbu. Ako se otkriju i zasebna plinska ležišta, važno je napomenuti da u blizini istražnog bloka prolazi plinovodna infrastruktura, što omogućuje transport i plasman na tržište.

Je li bilo izazovno sklopiti ugovor s kazahstanskom vladom oko ovog projekta s obzirom na blizinu Rusije koja s Kazahstanom ima promjenjive odnose?

Tijekom gotovo godinu dana intenzivne suradnje nismo naišli na poteškoće u komunikaciji s kazahstanskom stranom. Suradnja je bila profesionalna, otvorena i usmjerena na tehničke, geološke i komercijalne aspekte projekta. S druge strane nije neskromno istaknuti kako stručnost, relevantnost i referencije naših stručnjaka iz AZU-a daju garanciju kazahstanskoj strani da razgovaraju s pouzdanim europskim partnerom, odlično povezanim s europskim tržištem. Ovaj projekt je “win-win” a upravo dobivena potvrda strateškog partnerstva jasan je simbol povjerenja.

Energetski projekti uvijek imaju i geopolitičku dimenziju. Kazahstan je jedno od vodećih svjetskih energetskih tržišta s iznimno razvijenim proizvodnim i izvoznim kapacitetima nafte i plina, što su već prepoznale brojne renomirane međunarodne naftne kompanije, a to dodatno podržava sigurnost investicije. Proces odabira strateškog partnera u ovakvim projektima je složen i uključuje niz procedura i provjera, no to je standard u međunarodnom poslovanju. Kazahstanska strana pokazala je razumijevanje za te procese.

Što se tiče geotermalnih izvora, riječ je o alternativi fosilnim gorivima i plinu, no još nemamo nijedan komercijalno realizirani projekt. Gdje smo tome najbliži, u Bjelovaru ili negdje drugdje?

Moram vas ipak djelomično ispraviti. U Hrvatskoj već postoje konkretni i uspješni primjeri primjene geotermalne energije u poljoprivredi, toplinarstvu i elektroenergetici, što potvrđuje da sektor nije isključivo u istražnoj fazi, već je dijelom operativan.

U Republici Hrvatskoj geotermalna energija uspješno se koristi u poljoprivredi. Postoji nekoliko primjera dobre prakse. Na eksploatacijskim poljima Bošnjaci – sjever i Sveta Nedelja geotermalna energija uspješno se koristi u stakleničkoj, odnosno hidroponskoj proizvodnji rajčice, pri čemu se njihovi proizvodi plasiraju na domaće i međunarodno tržište. Oba projekta potvrđuju održivost, tehnološku pouzdanost i tržišnu konkurentnost primjene geotermalne energije u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji te predstavljaju konkretne primjere učinkovite integracije obnovljivih izvora energije u prehrambeni sektor.

U segmentu toplinarstva također postoje operativni primjeri. Na eksploatacijskom polju Bizovac, gdje je INA nositelj dozvole za eksploataciju, geotermalna toplinska energija koristi se dugi niz godina, a Topusko predstavlja izvrstan primjer šire lokalne primjene geotermalne topline za potrebe lječilišta, ali i grijanja javnih i drugih objekata. Osim toga, važno je istaknuti i Geotermalno polje Zagreb, eksploatacijsko polje gdje se geotermalna voda koristi za potrebe grijanja sportskih, javnih i poslovnih prostora, potvrđujući potencijal geotermalne energije za primjenu u urbanim toplinskim sustavima.

U elektroenergetskom segmentu važno je spomenuti prvu geotermalnu elektranu Velika 1 u Velikoj Cigleni. Taj uspješan projekt ponovno kreće u aktivaciju. Područje Velike Ciglene ima izuzetan geotermalni potencijal i prvi je u Hrvatskoj pokazao da geotermalna energija može biti pouzdan izvor električne energije. Uz svoju stabilnost, geotermalna energija ima još jednu izuzetnu karakteristiku u proizvodnji električne energije, a to je fleksibilnost koja se pokazala kao ključna u proizvodnji električne energije.

Istodobno, točno je da se većina novijih projekata nalazi u prijelazu iz istražne u razvojnu fazu. Geotermalna energija u Hrvatskoj sve se jasnije profilira kao dugoročno održiva alternativa fosilnim gorivima, pri čemu su pojedine istražne lokacije vrlo blizu komercijalnoj primjeni.

Najveći stupanj spremnosti trenutačno imaju projekti usmjereni na toplinarstvo, a Agencija za ugljikovodike uspješno je privela kraju prvu fazu velikog energetskog projekta gdje su na području Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića tijekom 2025. i početkom 2026. uspješno provedene i zaključene istražne aktivnosti sa stopostotnim učinkom i maksimalnom uspješnosti.

Što se tiče ostalih projekata u toplinarstvu, istražni prostori za geotermalne vode “Križevci”, “Korenovo” na području Grada Bjelovara i “Lipik” predstavljaju konkretne i zrele projekte razvoja sustava proizvodnje toplinske energije iz obnovljivih izvora u javnom interesu. Njihov primarni cilj jest zamjena korištenja prirodnog plina i loživog ulja za proizvodnju toplinske energije u lokalnim sustavima grijanja s geotermalnom energijom, a s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske neovisnosti jedinica lokalne samouprave, korištenja lokalno dostupnog obnovljivog izvora energije te provedbe dekarbonizacije sektora toplinarstva, koji predstavlja jedno od ključnih područja energetske tranzicije. Projekti su koncipirani kao dugoročna infrastrukturna rješenja koji zbog jednostavnije infrastrukture i kraćih investicijskih rokova imaju najveće izglede postati komercijalno realizirani sustavi primjene geotermalne energije.

Postoji li interes stranih subjekata ili energetskih kompanija za geotermalnu energiju u Hrvatskoj?

Interes stranih kompanija za geotermalne projekte u Hrvatskoj je prisutan i vidljiv. Trenutačno su u portfelju dvije međunarodne kompanije za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda. Tako je SOYAK, preko svoje hrvatske tvrtke Terra Energy Generation Company d.o.o. (TEGC), 2020. godine, nakon provedenog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru Legrad-1, dobio ovlaštenje za istraživanje geotermalne vode u tom prostoru. U 2023. godini SOYAK je svoju prisutnost na hrvatskom tržištu proširio na istražni prostor Kotoriba preko društva Viola Energy Generation d.o.o..

Također, od inozemnih investitora prisutna je kompanija Star Energy Company, koja preko svoje podružnice IGeoPen d.o.o. provodi istražne aktivnosti na prostorima Pčelić i Sječe te na eksploatacijskom polju Ernestinovo. Daljnji razvoj projekata proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora uvelike ovisi o budućim mehanizmima poticaja, odnosno o načinima i modalitetu tržišnog okvira koji bi omogućio komercijalnu održivost ulaganja te proizvodnju električne energije iz geotermalnih voda.

Namjerava li Agencija nastaviti s istraživanjima geotermalnih bušotina ili se možda planira tražiti neke nove izvore plina ili čak nafte?

Agencija nastavlja s istraživanjima geotermalnih izvora, ali s jasnom ambicijom da se ti projekti brže pretvore u konkretne investicije i novu domaću proizvodnju energije. Geotermalna energija ostaje u fokusu jer je domaća, stabilna i dugoročno isplativa, a programi financirani Nacionalnim planom oporavka i otpornosti omogućuju nastavak istraživanja i potvrđivanje novih lokacija.

Međutim, Agencija ne zatvara vrata ni projektima vezanima uz plin i naftu – cilj je pametno koristiti sve raspoložive resurse, uz postupno jačanje niskougljičnih rješenja i energetske sigurnosti zemlje. U tom smislu novi zakon dodatno će ojačati ulogu Agencije i trgovačkog društva u njezinu vlasništvu. Aktivno će sudjelovati u razvoju projekata – od geotermalne energije do nafte, plina, skladištenja ugljikova dioksida, vodika i ostalih energetskih georesursa.