GDi platforma za prijavu šteta podatke odmah šalje na nadzorne ploče

Autor: Lucija Špiljak , 04. siječanj 2021. u 22:00
Boran Lončarić, predsjednik uprave GDi grupe/EMICA ELVEĐI/PIXSELL

Kroz bazu za za brzi pregled zgrada oštećenih u potresu preliminarno se daje ocjena uporabljivosti.

Razoran potres magnitude 6,2 po Richteru koji je 29. prosinca pogodio Sisačko-moslavačku županiju s teškim posljedicama, okupio je na terenu nekoliko stručnih timova već prvi dan.

Među njima je i softverska tvrtka GDi iz Zagreba koja je, nakon iskustva s potresima u albanskom Draču lani i ove godine u ožujku u Zagrebu, u najkraćem roku ponovno aktivirala svoj online obrazac za prijavu šteta koji na službenim stranicama SMŽ-a omogućava građanima da upišu sve podatke o nastalim štetama.

Nove licence

Njihov sustav, koji se temelji na svjetskim vodećim geoinformacijskim Esri alatima uz prilagodbe GDi tima, sastoji se od više aplikacija za obradu i unos podataka integriranih u jedinstveno rješenje.

Popunjavanjem upitnika građani unose svoju zgradu u bazu podataka za brzi pregled zgrada oštećenih u potresu kako bi im se preliminarno dala ocjena uporabljivosti. Građani tako upisuju sve relevantne podatke o nastalim štetama, uključujući i lokacijsku komponentu koja onda omogućava žurnim službama da učinkovitije i brže reagiraju. S obzirom na potres koji je sutradan pogodio Banovinu, u tvrtki GDi organizirali su izdavanje novih licenci za potporu procjeni šteta i pomoći na terenu.

“Želimo naglasiti kako javnim službama, tako i građanima, da je sustav jednostavan za korištenje. Obrazac za prijavu šteta na jasan način traži informacije kao što su osobni podaci, podaci o objektu, nastaloj šteti i lokaciji.

Radi se o službenom sustavu namijenjenom građanima SMŽ-a koji je spreman preuzeti prijave građana i omogućiti terenskim ekipama za procjenu šteta da brzo i učinkovito obave posao. Sve prikupljene informacije s terena se automatski prikazuju na nadzornim pločama koje će omogućiti žurnim službama i donositeljima odluka da brže i učinkovitije pomognu građanima pogođenih područja”, kažu iz tvrtke, dodajući da je razlika između ovog i potresa u ožujku prije svega u jačini, ali i terenu na kojem se on dogodio.

Zagreb i Petrinja imaju povijesne centre, no u slučaju Zagreba, kažu, radi se o jačim strukturama koji su u određenoj mjeri izdržali potres u ožujku, dok je u slučaju Petrinje riječ o strukturama koje su bile trošnije i koje nisu građene s mišlju o mogućim snažnim potresima.

“Svatko na svoj način može pridonijeti u ovoj kriznoj situaciji bilo znanjem ili nekim drugim resursima. Ne možemo ostati ravnodušni kada vidimo slike i reakcije s pogođenog terena i jedino ispravno je pokazati solidarnost na najbolji mogući način.

Posjedujemo znanje o geoinformacijskim sustavima i imamo iskustva rada u kriznim situacijama, kako u slučaju zagrebačkog potresa tako i u slučaju potresa u Draču u Albaniji prošle godine”, kažu.

Dodaju pritom da oko stotinu terenskih inženjera već radi s GDi terenskim SW-im i cloud servisima 100% digitalno na terenu na procjeni stanja i oštećenja u SMŽ-u.

Dosad 16.419 prijava

“Nismo trebali ni 48 sati da uspostavimo sustav, on je već isti dan bio u funkciji. Na njemu rade naši timovi GIS specijalista uz punu podršku svih odjela, a spremni smo i pojačati kadar bude li potrebno.

U ovom trenutku imamo 16.419 prijava s tim da brojevi stalno rastu, a obrađuju se prijave iz više županija, ne samo Sisačko-moslavačke”, poručili su iz tvrtke GDi.

Kontaktirali smo i sa SMŽ-om, gdje su nam rekli da je do jučer u 12:40 zaprimljeno ukupno 14.366 prijava štete.

Komentirajte prvi

New Report

Close