Hrvatska liječnička komora pregovara s Ministarstvom zdravstva o preuzimanju procesa davanja specijalizacija, što je praksa u većini zemalja EU. Važnije je međutim da bi se na taj način moglo uvesti reda u sustav koji se vrlo često povezuje s korupcijom ili nepotizmom, odnosno političkom podobnošću. Kvalitetu novih specijalizanata trebao bi ubuduće jamčiti pravilnik koji će točno propisivati tko može dobiti specijalizaciju, a čiju je izradu također ponudila Komora.

Preporuka Komore
“U devedeset posto slučajeva specijalizanti nisu najbolji kandidati, nego imaju vezu ili su platili specijalizaciju”, kaže dr. Nikica Gabrić, vlasnik poliklinike “Svjetlost”, bivši predsjednik upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Upozorava da je u posljednjih deset godina u hrvatskom lječništvu možda deset 35-godišnjih doktora uspjelo napraviti uspješnu karijeru. Gabrić, naime, optužuje starije liječnike da “ne žele producirati vlastitu konkurenciju”. “Njima negativna selekcija odgovara i sve će poduzeti da ne dopuste napredovanje mlađih kolega”, tvrdi Gabrić. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, odobrenje za specijalizaciju daje ministar zdravstva na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija, koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, HZZO-a i nadležne komore. Koga će uzeti na specijalizaciju odlučuju ravnatelji zdravstvenih ustanova, što će i dalje biti na snazi, no specijalizanti će ubuduće najvjerojatnije morati imati preporuke Komore. S obzirom na to da Komora daje licencu za rad, logično je i da preuzme sve druge radnje vezane uz stručno usavršavanje liječnika, tim više što je HLK ekipiran i sposoban to odraditi gotovo odmah, tvrdi dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Komore. Zanimljivo je da HLK nema dojava o korupciji u dobivanju specijalizacija. “To je logično jer Komora nema utjecaj na to kome će se dati specijalizacija. Mi dajemo samo licence za samostalan rad, a specijalizacija je zapravo stvar poslodavca, odnosno ravnatelja. Ravnatelji, međutim, imaju preveliku samostalnost odlučivati koga će primiti, što se treba izmijeniti”, kaže Minigo.

Malo izvan Zagreba
Koliko je dobivanje specijalizacija važno kad je u pitanju problem nedostatka liječnika pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Croatian Medical Journala. Ono je pokazalo da je trećina studenata završne godine medicine sklona iseliti iz Hrvatske ako ne uspije dobiti željenu specijalizaciju. Najpopularnije specijalizacije su interna, pedijatrija i kirurgija. Činjenica da će se još vrlo malen broj liječnika odlučiti na specijalizaciju izvan Zagreba, odnosno izvan prebivališta, dodatno otežava zadovoljavanje potreba za specijalistima.

Na burzi 337 liječnika, od čega 21 specijalist

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, registrirano je ukupno 337 doktora medicine. Najveći dio odnosi se na doktore bez specijalizacije. S druge strane, na burzi je pet specijalista fizikalne medicine, četiri opće medicine, tri ginekologa, po dva specijalista obiteljske medicine, psihijatra te otorinolaringologa, te po jedan doktor medicine rada, epidemiolog i opći kirurg.