Nakon što su prvog dana sastanka na vrhu industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta okupljenih oko G8, što se ovaj vikend održava u St. Petersburgu, na dnevnom redu uglavnom bili odnosi Rusije i Sjedinjenih Država, drugim danom je dominirala kriza na Bliskom istoku, a razgovaralo se i o energetici, klimatskim promjenama, budućnosti slobodne trgovine, siromaštvu u Africi, borbi protiv side kao i jačanju obrazovanja. Prvi dan 32. sastanka G8 protekao je u razgovoru između predsjednika SAD-a i Rusije, Georga W. Busha i Vladimira Putina, kojima se u popodnevnim satima pridružio japanski premijer Junichiro Koizumi. Lideri ostalih članica G8 okupili su se u subotu navečer na gala večeri. Početak razgovora Busha i Putina bio je obilježen lekcijama o demokraciji te njihovim viđenjem sitacije na Bliskom istoku. Međutim, dugoočekivani pregovori o pristajanju SAD-a na stupanje Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), što je posljednja prepreka pristupanju Moskve, nisu urodili potpisivanjem sporazuma. Doduše, dvojica predsjednika tu temu u svojim razgovorima nisu ni dotaknuli, no dogovore koje su trebali potpisati ekonomski stručnjaci dviju zemalja, unatoč optimističnim najavama ministara, nisu postigli. “Nema sporazuma, neće ga biti danas, ni u predstojećim tjednima”, izjavio je glavni ruski pregovarač Maksim Medvedkov. “Konačni sporazum nije postignut, ali smo ostvarili znatan napredak”, rekao je glasnogovornik američkih pregovarača Sean Spicer. Prema posljednjim informacijama, dogovor je zapeo na pitanju zastupljenosti američkih prehrambenih proizvoda na ruskom tržištu, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinama na uvoz zrakoplova. S druge pak strane, dvije su se zemlje usuglasile u vezi s nuklearnom energijom. Naime, istaknuto je kako je potrebno stvoriti sustav koji će svim državama omogućiti pristup nuklearnoj energiji, istodobno smanjujući opasnost od širenja nuklearnog oružja. Putin je pojasnio da zamišljena zajednička inicijativa obuhvaća ideju o stvaranju međunarodnih centara za obogaćivanje urana koji bi bili pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Pitanje energije gotovo da je jedino dobilo konkretni zaključak, i to u obliku dokumenta pod nazivom “Globalna energetska sigurnost”. Njime je najvećim dijelom usuglašena potreba dobivanja energije iz izvora koji se neće negtivno odraziti na okoliš, a u prvi plan je stavljena nuklearna energija. Sudionici su naglasili kako se njezinim dobivanjem emitira znatno manje štetnih plinova nego je slučaj s primjerice naftom ili ugljenom, što bi trebalo dovesti do postizanja ciljeva protokola iz Kyota o globalnom zatopljenju. Jučer, nakon što su pristigli i ostali vodeći čelnici članica G8, glavna tema je bio Libanon i izbijanje rata na Bliskom istoku, a zatim je uslijedila rasprava o slobodnoj trgovini. U svojoj zajedničkoj izjavi članice su se obvezale na potpuno ukidanje subvencija poljoprivrednim proizvodima do 2013. godine kako bi se zemljama u razvoju omogućio izvoz i pristup tržištu. To je jedan od načina smanjenja siromaštva u najugroženijim zemljama, posebice afričkim, o kojima je također bilo riječi na sastanku. Britanski premijer Tony Blair pozvao je okupljene na razmatranje mogućnosti smanjenja duga Afrike, slanja dodatne pomoći, a predložio je i izradu nacrta kako bi se trgovinom smanjio broj siromašnima u tamošnjim državama. Nadalje, važna točka razgovora bilo je obrazovanje i edukacija potrebna za uključivanje imigranata u društvo. “Potrebno je uvesti posebne obrazovne programe na polju jezika i kulture te na taj način omogućiti imigrantima da postanu dijelom zajednice”, izjavio je Andrej Volkov, zamjenik ruskog ministra obrazovanja.

Veća izdvajanja za zdravstvo

Premda nije donesen konkretan plan, istaknuto je kako je nužno intenzivnije uključivanje razvijenih zemalja u borbu protiv AIDS-a te izdavajanje više sredstava za liječenje smrtonosne bolesti. Kako je naglašeno članice G8 moraju udvostručiti svoju financijsku pomoć da bi bili dostignuti ranije predstavljeni ciljevi za 2010. godinu. Osim borbe protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, iz znanstvenih krugova je stigla i preporuka o pripremanju na eventualnu pandemiju ptičje gripe, odnosno mutiranje virusa te njegov potencijalni prijelaz sa čovjeka na čovjeka.