U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za područje javne uprave predviđene su reforme i investicije vezane uz funkcionalnu i održivu lokalnu samoupravu, kroz daljnju optimizaciju i decentralizaciju.

Za to su predviđene potpore funkcionalnom i/li stvarnom spajanju jedinica lokalne samouprave (JLS), pri čemu je kao ciljni pokazatelj do kraja 2026. definirano funkcionalno spajanje minimalno 40 posto JLS-a (222 općine i grada) i stvarno spajanje 20 posto (ili 111) JLS-a. Koliko je to ostvarivo, odnosno što je dosad ostvareno, neka su od pitanja kojima se pozabavila Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb, u analizi znakovita naziva: “Papir trpi sve, ali praksa ne: Hoće li ciljevi NPOO-a zaživjeti u praksi?”.

Isplaćeno tek sedam milijuna

Dosadašnji “odaziv” lokalnih vlasti signalizira i odgovor. Od donošenja Vladine odluke o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja (sredinom 2022.) do danas se dobrovoljno funkcionalno spojilo 108 općina i 24 grada, tj. ukupno 132 JLS, pri čemu ih je dio dogovorio zajedničko obavljanje više poslova. Kad je riječ o stvarnom, punom spajanju (pripajanjem jednog JLS-a drugom), o realnosti deklarirane ciljne vrijednosti dovoljno je reći da se dosad za tu opciju nije odlučila niti jedna lokalna jedinica.

U pogledu funkcionalnih spajanja za ispunjavanje ciljanih 40 posto JLS-a do kraja ove godine na zajedničko obavljanje poslova odnosno javnih usluga trebalo bi ih se odlučiti još 90. Pred nama je još 11 mjeseci da se osvjedočimo hoće li se to i ostvariti, konstatira autorica analize.

U svakom slučaju, i financijski poticaji za tu svrhu ispali su osjetno manji od za nju osiguranih sredstava u državnom proračunu. Od 2022. pa do danas u središnjem proračunu originalno je bilo planirano ukupno 44,5 milijuna eura, a u konačnici je isplaćeno 7,06 milijuna. Dakle, niti 16 posto inicijalno planiranih sredstava. I u odnosu na rebalanse proračuna u tom periodu isplaćena sredstva čine samo 28 posto. U planiranje se krenulo prilično ambiciozno: u proračunu za 2022. za tu svrhu u središnjem je proračunu bilo predviđeno čak 100 milijuna kuna, tj. 13,3 milijuna eura, ali na kraju je isplaćeno manje od milijun.

Godinu poslije inicijalno je osiguran isti iznos, uz isplaćenih nešto manje od tri milijuna, a u narednim godinama planirana su se sredstva postepeno smanjivala, pa su tako za ovu svedena na tri milijuna. Glavnina dosad isplaćenih poticaja (šest od sedam milijuna) realizirana je tijekom 2023. i 2024., i to prema općinama i gradovima koji su se odlučili na zajedničko obavljanje određenih javnih poslova iz djelokruga lokalne samouprave. Od lani osigurana tri milijuna eura za tu svrhu isplaćeno je svega 1,4 posto.

Predviđena tri modela

Inače, u okviru poticaja predviđena su tri modela. Jedan od njih je dobrovoljno funkcionalno spajanje JLS-a putem zajedničkog službenika (npr. komunalni i poljoprivredni redari), upravnog odjela ili službe. Drugi model podrazumijeva organiziranje zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove (organiziranje zajedničkog dječjeg vrtića, gradske knjižnice i komunalnog društva).

Analiza pokazuje da se među primjerima dobrovoljno funkcionalno spojenih gradova i općina za obavljanje više poslova ističu grad Pazin koji se dobrovoljno spojio s okolnim općinama za šest različitih poslova, kao i općine Lupoglav, Gračišće i Cerovlje koje su s drugim općinama ustanovile zajedničko obavljanje šest različitih poslova.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Valja primijetiti da se svi ti primjeri odnose na lokalne jedinice na području Istre, čiji su lokalni čelnici više od drugih prepoznali prednosti funkcionalnog udruživanja uz proračunsku potporu za pokriće dijela troškova zajedničkih službenika, odjela i službi te organiziranja zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove.

Nakon dugogodišnjeg iskustva i znanstvenog bavljenja lokalnim i regionalnim razvojem i fiskalnom decentralizacijom Jurlina Alibegović kaže kako “i uz pružanje svih vrsta znanstvene i stručne pomoći, dodjela financijskih poticaja bilo koje vrste i iznosa, roka trajanja, uz postojanje uvjeta ili bez ikakvih uvjeta za njihovo korištenje, dobrovoljno stvarno spajanje niti jedne JLS neće se desiti”.

Do prvog spajanja doći će tek kada se dva općinska ili gradska čelnika iz (vladajuće) političke opcije slože (ili budu snažno politički potaknuti), a njihovi stanovnici ih podrže ili potaknu, da istinski žele spojiti dvije JLS u jednu u kojoj će se osnažiti svekoliki kapaciteti za pružanje kvalitetnih lokalnih javnih usluga građanima.