Turističku članarinu Hrvatskoj turističkoj zajednici više neće plaćati poduzetnici iz niza djelatnosti među kojima su i frizeri, fotografi, programeri, umjetnici i sportaši, a novi obveznici postaju banke od kojih će se u HTZ- kako doznaje Poslovni.hr, godišnje ubirati oko 7,3 milijuna kuna. Ovaj prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je u javnoj raspravi pojasnio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar turizma Gari Cappelli.

"Kriterij za ubiranje turističke članarine je korist koju pojedine djelatnosti imaju od turizma i turističkog prometa, i željeli smo tu uvesti pravedniji sustav prikupljanja sredstava za promociju turizma. Istraživanjem na terenu uočili smo da banke imaju izravnu korist od turističkog prometa, jer u srpnju i kolovozu bilježe drastičan rast prometa na bankomatima, a raste i promet kartičarima. Stoga smo odlučili da banke stavimo na popis djelatnosti koje će plaćati članarinu, a neke djelatnosti skinemo s te liste, jer turistička dinamika na njihovu djelatnost uopće nema utjecaja. Ima tu apsurdnih situacija koje želimo izbjeći u budućnosti ", pojasnio je Cappelli.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) međutim ne smatraju logičnim da se od banaka traži da plaćaju članarinu u turističkim zajednicama, jer ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost.
"Nismo imali informacije ni da se planira takvo novo povećanje nameta za bankarsku industriju. Načelno možemo reći da ne smatramo logičnim da se od banaka, koje ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost, očekuje da podliježu tom nametu. Kroz duži period vremena raspravlja se o poreznom rasterećenju gospodarstva, a s ovim prijedlogom uvodi se dodatan namet na jednu granu gospodarstva", kažu iz HUB-a.

Dodaju da banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovu prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovu ukupnih prihoda od naknada i provizija. 
"Iz zakona proizlazi jasna intencija zakonodavca da je obveznik članarine osoba koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Proširenjem osnovice na ukupni prihod od naknada i provizija banaka, neopravdano bi se opteretilo banke za one djelatnosti koje nisu uopće vezane s obavljanjem usluga povezanih s turizmom, poput primjerice naknade i provizije po kreditnim, garantnim i sličnim poslovima", iznose iz bankarske udruge.

Kažu i da bi se prema prvim izračunima ukupni trošak turističke članarine povećao 10 do 15 puta, te shodno tome regulatorni trošak za bankarsku industriju bi bio i bitno veći, a kao posljedica toga, bankarska industrija bi imala manje prostora za snižavanje kamatne marže i što povoljniju ponudu za svoje potrošače.