Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček potvrdio je danas da je Europska bankovna federacija (EBF) na poticaj HUB-a pisala hrvatskoj Vladi, tražeći da se dodatno razradi zakon o potrošačkom kreditiranju, koji u HUB-u smatraju protivnim općim pravnim načelima, no vladajući u Hrvatskom saboru poručuju – bankarski sektor bori se sam za sebe, a Vlada i sabor dužni su zaštititi građane.

EBF je ovih dana premijeru Zoranu Milanoviću uputio pismo u kojem upozorava na negativne posljedice zakona kojim Vlada namjerava olakšati položaj građana s kreditima u švicarskim francima. Institucija koja zastupa interese europskih banaka smatra da će taj zakon pogoditi bankarsku industriju, ali i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, te dovesti do smanjenja stranih ulaganja u RH.

"HUB je članica Europske bankovne federacije i bili smo na sastancima Izvršnog odbora i Uprave Federacije prije desetak dana. Tamo smo sa svojim kolegama razgovarali o problemima i onome što mislimo da je suprotno praksi EU. Federacija je odlučila zamoliti da se taj zakon još dodatno razradi, da se napravi procjena učinaka i da se zakon poboljša", rekao je Bohaček novinarima u saboru, nakon sjednice Odbora za financije, na kojoj je većinom glasova podržan konačni prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju.

Bohaček je danas ponovio da HUB Vladi predlaže osnivanje radnih skupina koje bi razradile svaki pojedini cilj naveden u prijedlogu zakona o potrošačkom kreditiranju i ocijenile treba li ih se rješavati tim, nekim drugim zakonom ili dogovorom.

"Mi bismo, skupa s HNB-om i udrugama potrošača, sudjelovali u radu tih skupina i prihvatili bismo svaku raspravu utemeljenu na nekakvim stručnim argumentima i razlozima, a ne paušalne ocjene i izjave kakve se pojavljuju", rekao je.

Odbio je argument da su banke propustile reagirati na neizdrživ položaj dužnika, ustvrdivši da su Udruzi Franak još početkom godine ponudili privremeno smanjivanje prosječne kamatne stope na kredite u 'švicarcima' za 20 posto.

"Dužnici koji su kredite u švicarskim francima uzeli dovoljno rano, profitirali su. No, činjenica je da je vraćanje kredita otežano i banke su već početkom ove godine udruzi potrošača došle s prijedlogom koji bi privremeno olakšao položaj dužnika, dok takve okolnosti traju", rekao je Bohaček.

Ustvrdio je da udruga o tom prijedlogu nije ni obavijestila svoje članove. "Dogovor je na snagu mogao stupiti još 1. srpnja i bila bi ovo četvrta rata koju bi građani plaćali od nekoliko stotina do tisuću i nešto kuna manje. Da je udruga prihvatila ponudu, u džepovima građana do danas je moglo ostati nekakvih 60-ak milijuna kuna", rekao je Bohaček i naglasio da ta ponuda još uvijek stoji.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem

SDP-ova člana Odbora za financije Igora Rađenovića ne uzrujava pismo EBF-a Vladi.

"U sukobu interesa argumenti nisu važni. HUB je dio Federacije i logično je da se bankarski sektor bori sam za sebe, no Vlada je izvagala prednosti i koristi ovog zakona. Jasno je da su mnogi ljudi uzimali kredit i vraćali ga, da bi on danas u kunskom iznosu bio viši nego u trenutku ugovaranja", rekao je Rađenović.

Naglasio je da je Hrvatska je suverena država i da Sabor i Vlada moraju raditi u korist svojih građana.

Odvojeno, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić komentirao je danas pismo EBF-a kojim se Vlada poziva da se odustane od izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju.

"To su institucije koje mogu jasno izražavati svoje stavove i mišljenja, a na hrvatskoj Vladi i parlamentu i drugim institucijama je da prosuđuju da li je to nešto što može dovesti do korekcije određenih propisa ili ne", izjavio je Grčić novinarima, nakon sastanka s gradonačelnicima velikih i gradova sjedišta županija.

Udruga Franak: Izmjene neće dovesti do manji stranih ulaganja

I iz Udruge Franak danas su reagirali na pismo EBF-a upućeno Vladi, ustvrdivši da je riječ o interesnoj lobističkoj potpori HUB-u, te da izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju neće dovesti do smanjenja stranih ulaganja u RH.

Iz Udruge ističu da je HUB u EBF učlanjen tek nedavno, s očiglednom namjerom da traži lobističku podršku za svoje interesne ciljeve koji su vezani isključivo uz profit.

Nadalje, navode da EBF uopće nije informiran o tome zašto se donose izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, te ističu da to nije zbog toga da se utječe na tržišne odnose, nego zbog toga da se spriječe evidentne nezakonitosti u poslovanju banaka u sferi promjena kamatnih stopa u ugovorima o kreditu.

"Vjerujemo da je EBF svjestan da u Europskoj uniji nisu dopuštene jednostrane promjene kamatnih stopa koje nisu transparentno ugovorene. Kada bi EBF bio svjestan nezakonitosti u poslovanju hrvatskih banaka, zacijelo ne bi došlo do iznenadne podrške hrvatskim bankama“, kaže se u današnjem priopćenju te udruge.

U Udruzi zaključuju da je pismo EBF-a najobičnija interesna lobistička potpora novoj članici – HUB-u, u nastojanju HUB-a da svoje nezakonito ponašanje prikrije i da spriječi donošenje zakona kojim se evidentne nezakonitosti u radu sprječavaju u budućnosti.

„Izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju neće dovesti do smanjenja stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj, jer te izmjene nemaju apsolutno nikakve veze sa stranim ulaganjima, nego imaju veze sa sprječavanjem nezakonite bankarske prakse u Republici Hrvatskoj“, zaključuje se u priopćenju Udruge Franak.

Konačnim prijedlogom zakona o potrošačkom kreditiranju predlaže se da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, te se zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu. Uvodi se i obveza vjerovnika da pisanim putem potrošača upozori na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.

Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže egzaktno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti).

S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu izmjena zakona i kod kojih nisu bili definirani parametri na temelju čije će se promjene mijenjati ugovorena promjenjiva kamatna stopa, Vlada predlaže da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječnu kamatnu stop na depozite građana u odnosnoj valuti), fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.

Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto kamatna stopa niti fiksne marže ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.

Hrvatska narodna banka procjenjuje da ukupni godišnji financijski učinak predl