Ove je godine još šest studenata s invaliditetom, zahvaljujući projektu Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi, dobilo priliku odraditi praksu u renomiranim domaćim kompanija. Predstavljanje ovogodišnjih partnerskih tvrtki i studenata koji su odabrani da kod istih odrađuju praksu za Poslovni je dnevnik iznimno posebno jer je njime obilježena i deseta godišnjica hvalevrijednog projekta – projekta čiji je cilj proširiti svijest u poslovnoj zajednici o važnosti uključivanja mladih s invaliditetom na tržištu rada.

Na tržište će rada uskoro, odnosno četverotjednu praksu, Danijela Vidas, 28. godišnja studentica 4. godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Radno će iskustvo slijepa Danijela stjecati u Atlanticu, kompaniji koja u projektu Poslovnog dnevnika sudjeluje od samih početaka. Danijela se prijavila za radnu praksu jer želi učiti i integrirati se u društvo. Početak rada pak za nju neće biti jednostavan jer kako kaže, iako se situacija na tržištu popravlja još uvijek postoje predrasude i strah poslodavaca prema osobama s invaliditetom. No strah je, otkriva Danijela, obostran. “Strah nas je hoćemo li se snaći, što ćemo raditi, hoćemo li to moći raditi. Baš zbog tog straha se često ne prijavimo za posao. Dobro je da se ipak usudimo krenuti, barem malim koracima”, kaže Danijela.

Malim će koracima i Nikola Jug, student 4. godine Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina, a koji će na praksu u Hrvatsku lutriju. Još uvijek, kaže, ne zna što će točno raditi. Nada se programiranju jer studira poslovnu informatiku. Na natječaj se kao i Lara Dabić, studenica Ekonomskog fakultata u Zagrebu, koja će radne vještine stjecati u Manpower Grupi, prijavio radi stjecanja novih znanja i vještina. A do njih, kažu nam, ne dolaze lako. “Teško je dobiti praksu, a još teže zaposlenje. Zahvaljujući projektu Iskustvo zlata vrijedi mrvicu je lakše”, otkriva Lara koja od rođenja boluje od cerebralne paralize.

Poslovni dnevnik tako već deset godina svojim projektom pronalazak radne prakse čini mrvicu lakšim. Usto, mijenja i svijest društva, osobito poslodavaca o važnosti uključivanja osoba s invaliditetom.

“Kada smo kretali s projektom bio sam skeptičan te sam se bojao negativnog imidža. Ubrzo sam shvatio da nema razloga za skepsu”, rekao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, ističući kako je kroz projekt naučio da ne postoje osobe s invaliditetom. “Oni su samo osobe. Najvažnije je da im damo priliku, a na njima je da je iskoriste”, naglašava Nišević, jedan od pokretača projekta jedinstvenog ne samo u Hrvatskoj već i na europskoj razini. Kroz isti je, u deset godina prošlo 150 studenata. Uključilo se 40 kompanija, a 20-ak je studenata s invaliditetom u konačnici dobilo posao.

Projekt od 2015. podržava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Jasenka Sučec, pomoćnica ravnateljice ZOSI-a napomenula je da se projektom ostvaruju višestruki ciljevi. “Mlade obrazovane osobe dobivaju mogućnost stjecanja radnog iskustva, znanja, vještina i konkurentnosti. A poslodavcima se pruža prilika da si osiguraju kvalitetne zaposlenike. Provođenjem projekta Iskustvo zlato vrijedi bliže smo cilju da osobe s invaliditetom budu ravnopravne na tržištu rada. Njegova je dodana vrijednost što ohrabruje iste da se uključe na tržište rada”, rekla je Sučec.

Osim Zavoda, u projektu od samoga početka sudjeluje i Udruga Zamisli. Predsjednica iste Svjetlana Marijon na panelu nazvanom “Prisjećanje za budućnost”, sadašnju je situaciju usporedila s onom prije 10 godina kada je projekt pokrenut.

“Sustav poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom (ZOSI) je bio na početku, a mladima s invaliditetom je praksa i rad bio jako apstraktan. Nitko od studenata s invaliditetom nije imao studentsku iskaznicu. O rada prije deset godina nisu razmišljali”, prisjetila se situacije Marijon. Danas je situacija bitno drugačija, a samo je prošle godine prema podacima Dragana Jelića, državnog tajnika u Ministarstvu rada, zaposleno 2740 osoba s invaliditetom, 11 posto više nego godinu ranije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Pa iako su rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom danas mnogo rašireniji nego prije deset godina to ne znači da nema prostora za još više inkluzije.

Od strane poslodavaca, koji ako ne ispunjavaju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom moraju plaćati naknade, moglo se čuti da često i kada žele na tržištu rada ne mogu doći do osobe s invaliditetom koja bi imala potrebnu stručnu spremu.

Vladimira Senčar Perkov, direktorica ljudskih resursa u Ini, kompaniji koja je već deset godina dio projekta Poslovnog dnevnika “Iskustvo zlata vrijedi” i koja zapošljava oko 180 osoba s invaliditetom, kao primjer navodi činjenicu da su nakon više godina napokon imali priliku primiti na prasku studenta Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Jedan od razloga zašto je tak predsjednica Udruge Zamisli navodi činjenicu da studenti s invaliditetom, za razliku od školaraca, nemaju osobne asistente. Osobne asistente na fakultetima, ali i radnim mjestima pokušat će osigurati ZOSI kroz buduće projekte.

I dok na javnim i državnim institucijama ostaje da poboljšaju integraciju osoba s invaliditetom u društvo, ali i u poslovnom sektoru, Poslovni dnevnik svoj projekt nastavlja.

Svi uključeni poslodavci od njega i dalje imaju velika očekivanja.

Ad Plastik u projektu sudjeluje osam godina i kroz njihove je pogone svake godine prošao minimalno jedan student. Nekoliko su ih i zaposlili. “Misija nam je graditi pozitivno okruženje u kojem će svi pojedinci imati jednake mogućnosti i neće biti predrasuda”, rekla je Mira Pavić, direktorica ljudskih resursa i poslovne organizacije AD Plastika.

U tu se misiju ove godine uključila i Manpower Grupa. “Želimo sudjelovati u projektu koji svim mladim ljudima daje jednaku šansu”, rekla je Lucija Prebeg, junior People & Culture Business Partner for Croatia.

Program je svojom inovativnom izvedbom popularnih pjesama na električnoj harmonici upotpunio Martin Kutnar, student ekonomije i Muzičke akademije u Zagrebu, koji je nastupao u najuglednijim dvoranama na svijetu, među kojima su Carnegie Hall, Berlinska filharmonija i Bečki Konzerthaus.