Pametne industrije danas predstavljaju kotač razvoja hrvatskog gospodarstva i društva, a preduvjet za to su ne samo digitalna transformacija, već i suradnja Vlade RH, gospodarstva i akademske zajednice. Prepoznavši važnost edukacije o Smart Industry modelu u Hrvatskoj, Poslovni dnevnik organizirao je konferenciju pod nazivom Smart Industry 2021: Pametnim industrijama do ubrzanog razvoja i rasta hrvatskoga gospodarstva, na kojoj su okupili stručnjake i predstavnike tech kompanija iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
Glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević tom je prilikom istaknuo kako je ostalo još puno prostora pa tako i potrebe za razgovorom o digitalizaciji, digitalnoj transformaciji, pametnim industrijama, ali i sinergiji privatnog i državnog sektora.
“Možemo zajedno raditi, ne trebamo se uvijek nužno razdvajati. Cilj Poslovnog dnevnika je naglasiti da želimo bolje, pametnije i digitalizirano društvo, da možemo biti Estonija i da možemo biti konkurentni. Pandemija nam je pomogla da shvatimo koliko je digitalna transformacija neophodna. Trebali bismo manje kukati, a više naglašavati optimizam i dobre stvari koje radimo u Hrvatskoj”, rekao je Nišević.
Tehnologija je prioritet kompanija
Radni dio konferencije započeo je Keynot prezentacijom o prednostima industrije 4.0 u praksi Balinta Rehaka, Market Development Managera iz tvrtke Bosch Rexroth.
Poslovanje Boscha obuhvaća četiri ključna područja – mobilna rješenja, industrijsku tehnologiju, potrošačku robu te energetsku i građevinsku tehnologiju. Kako je Rehak istaknuo, žele širiti i prenositi znanje industrije 4.0, a smatra da je pritom važno razmijeniti iskustva, predstaviti međunarodne dobre prakse i domaće reference.
“Kada pogledamo tržište, više od 73% kompanija ulaže u IoT; tehnologija je njihov prioritet. Nadalje, 47% donositelja odluka kaže da je upravo IoT ključan za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova. No moramo naglasiti jedno – digitalizacija je samo alat. Kupci danas žele biti ‘gipki’ i ostati konkurentni, a u tome će im pomoći upravo digitalna tehnologija. Projektni pristup naše tvrtke digitalnoj transformaciji je modularan i može se prilagoditi na temelju trenutne razine zrelosti svake tvrtke”, pojasnio je Rehak.
Digitalna transformacija u NPOO-u
Uoči prve panel diskusije državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić govorio je o pametnim industrijama u fokusu nacionalnih planova.
“Digitalna transformacija je promjena iz jedne stvari u drugu, a prvo je potrebna svijest da to možemo i želimo učiniti. Čovjek je u središtu zbivanja i ne smijemo dopustiti da tehnologija baš sve čini sama. U digitalnu transformaciju uključeni su svi građani.
Prioriteti provedbe politike na području digitalne tranzicije gospodarstva odnose se na poticanje digitalne transformacije i primjene naprednih tehnologija u gospodarstvu i društvu, jačanje strateških digitalnih kapaciteta i povećanje razine digitalne zrelosti hrvatskih poduzeća, te njihove konkurentnosti na globalnom tržištu, uspostavi standardiziranih platformi za povezivanje i poslovanje, te razvoj državne informacijske infrastrukture.
Kroz Smart Industry nastoji se ubrzati i olakšati digitalna transformacija poduzeća, ojačati konkurentnost određene gospodarske grane, što ne podrazumijeva samo industrijsku tranziciju već i socijalnu transformaciju, otvorenost i suradnju vlade, gospodarstva i sveučilišta
Danas su ključni računalstvo u oblaku, Internet stvari, Big data, umjetna inteligencija, 3D ispis, Blockchain. Za budući razvoj nužna je dakle svijest o jačanju digitalnih vještina, sinergija gospodarstava, javne uprave, znanosti, istraživanja i obrazovanja, te civilnog društva.
Što se tiče digitalne transformacije u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost – doprinos digitalnoj transformaciji u NPOO je 20,4%, točnije više od 9,5 milijardi kuna, što je raspoređeno na sve segmente društva. Cilj je iskoristiti priliku i ubrzati digitalnu transformaciju u Hrvatskoj, stvoriti visoko plaćena radna mjesta u gospodarstvu za provedbu Plana (programeri, voditelji projekata, inženjeri…), stvoriti brzu i djelotvornu javnu upravu, te pozicionirati Hrvatsku iznad prosjeka EU na DESI indeksu”, zaključio je Gršić.
