Addiko Bank u 2018. godini očekuje nastavak rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stopi od 3 posto, kao i ove godine, izjavio je u srijedu direktor odjela Ekonomskih istraživanja te banke Hrvoje Stojić na predstavljanju polugodišnje publikacije Addiko Banka Macroeconomic Outlook 2018.-2019, ocijenivši da je to za Hrvatsku solidna stopa rasta.

U 2018. se očekuje još jedna rekordna turistička sezona, kazao je Stojić te dodao da kada se gledaju rizici, ove se godine puno pričalo o restrukturiranju Agrokora a zapravo se ti rizici, barem doslovce, nisu materijalizirali.

"Nikad nismo rekli da restrukturiranje Agrokora neće imati utjecaj na ekonomiju, ali smo konstantno identificirali niz pozitivnih rizika koji poništavaju eventualne negativne efekte, a koliki će oni u konačnici biti vrijeme će pokazati", kazao je Stojić.

"Mislim da je pametno kupljeno vrijeme za restrukturiranje tog koncerna, da se zaista vidi koja je održivost njegovog poslovanja. Možemo reći da ta cijela grupa ima u niz svojih poslovnih područja jake tržišne pozicije, koje bi trebale privući solidan interes investitora", istaknuo je.

Ako Hrvatska nastavi s postojećim pozitivnim performansama po pitanju rasta i smanjenja javnog duga i ako nastavi s postojećim reformama, prije svega rezanja birokracije, odnosno fleksibilizacije tržišta rada, pa i javnog sektora, Stojić smatra mogućim da rejting agencije pozitivno reagiraju u sljedećih tri do šest mjeseci i Hrvatskoj povise rejting za jedan stupanj.

Tržišta su već izuzetno pozitivno reagirala na izlazak Hrvatske iz tzv. procedure prekomjernog deficita, napomenuo je Stojić, dodavši da je u zadnja tri mjeseca premija na rizik pala za oko 60 baznih bodova, što implicira da očekuju poboljšanje rejtinga za jedan do dva stupnja.

U 2018. u Addiko banci očekuju blago usporavanje rasta osobne potrošnje, s ovogodišnjih 3,3 na 2,9 posto, ubrzanje inflacije s 0,8 na 1,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti trebala pasti s ovogodišnjih procijenjenih 11,5, na 10,5 posto.

Udjel javnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti padati, i to s ovogodišnjih procijenjenih 85,2 na 82,7 posto, dok bi platna bilanca trebala biti u višku od 2,5 posto, nakon ovogodišnjih 4,7 posto. Proračunski deficit, pak, trebao bi iznositi 0,5 posto BDP-a.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

"U Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko godina započeo oporavak gospodarstva i stvoreni su uvjeti za poboljšanje kreditnog rejtinga. Da bi se on nastavio poboljšavati, potreban je nastavak reformi. Nakon porezne reforme, sljedeći korak ka konkurentnosti treba tražiti u ukidanju brojnih birokratskih odnosno parafiskalnih nameta. Vidi se da Vlada kreće u tom smjeru, a ukoliko se to dogodi, efekti bi trebali biti čak i puno veći u odnosu na pozitivan efekt porezne reforme", zaključio je Stojić.