Općinski građanski sud u Zagrebu do petka nije blokirao raspolaganje imovinom koju je Darko Marinac, osumnjičeni menadžer u slučaju Podravka, darovao članovima obitelji. Glasnogovornica tog Suda Nives Šimunović potvrdila je Poslovnom dnevniku da “još nije odlučeno o prijedlozima za izdavanje privremenih mjera”.

No neslužbeno doznajemo da u vezi s dionicama postoji prava zavrzlama zbog pitanja je li građanski sud stvarno nadležan za odluku o blokadi raspolaganja dionicama ili bi se trebao oglasiti nenadležnim i ustupiti taj dio stvarno nadležnim trgovačkim sudovima. U konkretnom slučaju za pitanje privremene blokade 2000 Podravkinih dionica i 64 dionice T-HT-a, prema pravilima o mjesnoj nadležnosti po sjedištu dioničkog društva izdavatelja dionica, nadležni bi tako bili Trgovački sud u Bjelovaru i zagrebački Trgovački sud. Stoga prijedlog Fonda Općinskom sudu u Zagrebu da on odredi mjeru osiguranja zabrane raspolaganja dionicama stigao je, prema svemu sudeći, na krivu adresu. “Dana 17. studenoga 2009. zaprimljena je tužba pod poslovnim brojem P-11114/09 tužitelja Hrvatskog fonda za privatizaciju protiv I-tuženika Darka Marinca i II-tuženika Emira Bahtijarevića, radi utvrđivanja ništavosti ugovora o prijenosu dionica. Spis je dodijeljen u rad sutkinji Perici Norac-Kevo. Sukladno čl. 284 st. 1. Zakona o parničnom postupku, tužba je poslana na odgovor tuženicima, no odgovori još nisu zaprimljeni”, stoji u pismenom odgovoru glasnogovornice Šimunović koja nastavlja: “Dana 18. studenoga 2009. zaprimljena je tužba koja je dobila poslovni broj P-11183/09 tužitelja Hrvatskog fonda za privatizaciju protiv I-tuženika Darka Marinca, II-tuženice Borjanke Marinac i III-tuženice Boške Bahtijarević radi utvrđenja ništavosti darovnog ugovora. Spis je dodijeljen u rad sucu Leonu Širiću. Nakon preuzimanja predmeta sudac je tužbu poslao tužitelju na ispravak. Tužba je ispravljena i vraćena sudu te će biti poslana na odgovor tuženicima.” Za razliku od sporog postupanja građanskog Suda u HFP-ovu pokušaju blokade bivše Marinčeve imovine, iz trgovačkog sudstva doznajemo da oni brzo rješavaju brojne prijedloge zabrane raspolaganja imovinom. Odvjetnici ih navodno prečesto traže i kad treba i kada ne treba, jer na taj način požuruju sud da brže zakaže ročišta i tako ubrzaju parnice. Trgovački suci, kako doznajemo, ne čekaju s odlukom o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom. U hitnom postupku od najviše nekoliko dana usvajaju ili odbijaju prijedloge ovisno o tome jesu li utvrdili ispunjenje pretpostavki. Ključno je, kako objašnjavaju, da utvrde postoji li vjerojatnost opasnosti i ima li predlagatelj tražbinu. A predlagatelj osiguranja u oba slučaja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine te opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

Stari slučajevi

Blokada se traži od trgovačkog suda
Načelno je pravilo da kad je riječ o dionicama, mjera osiguranja spada u stvarnu nadležnost trgovačkih, a ne općinskih sudova, potvrdilo je Poslovnom dnevniku više trgovačkih sudaca, pa se tako može objasniti i zašto je došlo do zastoja glede pitanja blokade o kojoj sud u 15-ak dana nije odlučio iako je zakonski zapravo riječ o hitnom postupku. Znakovito je što se u nekim prijašnjim slučajevima prijedloga zabrane raspolaganja dionicama Fond obratio trgovačkim sudovima. Poznat je tako primjer blokade dionica hotela Koločep koju je Fond zatražio od Trgovačkog suda u Dubrovniku.