Dvadesetak dana nakon što je (odnedavno tehnička) Vlada prihvatila program reformi za 2020. godinu, iz Bruxellesa stižu svježe preporuke Europske komisije za Hrvatsku.

Najnoviji set mjera u fokusu ima borbu protiv pandemije COVID-a 19 i njegovih posljedica na društvo i ekonomiju, ubažavanje udara na ekonomiju te poticanje oporavka, no Bruxelles istovremeno upozorava da i dalje stoje prethodne preporuke čije će izvršavanje pratiti.

Četiri su ključne poruke za 2020. i 2021. godinu. Prvo, poduzeti sve za borbu protiv pandemije, poticanje gospodarstva i oporavak u skladu s fleksibilnijim pravilima o državnim potporama. Potom, ojačati mjere na tržištu rada i sustav socijalne zaštite uz adekvatnije naknade za nezaposlene i sheme minimalnog dohotka.

Treća preporuka je osigurati likvidnosti tvrtki uz nastavak rezanja parafiskalnih nameta i ograničenja u reguliranju tržišta roba i usluga te poticanje ulaganja i konačno, no ništa manje bitno, poboljšati učinkovitosti javne uprave i pravosuđa.

“Hrvatska je kao i sve ostale zemlje članice EU suočena s dosad nezabilježenim gospodarskim šokom uslijed COVID-19 krize. Zbog toga se ove godine preporuke Komisije fokusiraju na kratkoročne i srednjoročne mjere neophodne za borbu protiv pandemije, ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize i ubrzavanje oporavka, koji bi trebao biti održiv i temeljiti se na investicijama u ljudski kapital, zelenu i digitalnu ekonomiju”, rekao je voditelj predstavništva komisije u Zagrebu Ognian Zlatev.

A premijer Andrej Plenković kratko je komentirao da preporuke “reflektiraju aktivnosti Vlade” te ih smatra poticajem za daljnje reforme.

“Hrvatska je pravodobno poduzela kvalitetne mjere za suzbijanje pandemije, zajedno s ostalim mjerama koje je poduzela Vlada, to je rezultiralo izuzetno povoljnom epidemiološkom situacijom u zemlji”, pohvalio je Bruxelles. Upozorava, istovremeno, da će puna provedba mjera – uz preusmjeravanje fiskalne politike prema razboritim fiskalnim pozicijama kada to gospodarski uvjeti dopuste – pridonijeti očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

U prijevodu, pozamašan paket pomoći zbog kojeg će javni dug rasti sa 73,2 posto BDP-a na (najmanje) 86,7 posto BDP-a bio je opravdan, no pospremanje javnih financija treba se vratiti u fokus čim se stanje s koronavirusom smiri. Unatoč dobro prolaznom vremenu, borba s epidemijom ogolila je poznate boljke zdravstva i izbjegavanja reformi u tom resoru. Premda pristup zdravstvenoj skrbi ocjenjuju “općenito dobrim”, stopa nezadovoljenih potreba zbog zemljopisne udaljenosti je među najvećima u Uniji.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U preporukama se izrijekom navodi presudna važnost bliže suradnje države i županija za nabavu medicinskih proizvoda, osobito u izoliranim područjima i otocima, kao i ravnomjernija zemljopisna raspoređenost medicinskih djelatnika.

S eksplozijom nezaposlenosti (sa 6,6% u 2019. na 10,2% ove godine) Bruxelles upozorava na negativne socioekonomske posljedice prije nego se nezaposlenost smanji u 2021. Negativni efekti su na kraće vrijeme ublaženi Vladinim mjerama, no one su ograničenog roka.

“U fazi oporavka Hrvatska treba pojačati sudjelovanje na tržištu rada te poboljšati razvijanje vještina (uključujući digitalne) da se smanji postojeća neusklađenost i nedostatak vještina na tržištu rada”, ističe se u preporukama uz napomenu da je ova kriza “više nego ikada pokazala” koliko su digitalne vještine i infrastruktura. Dodaje se da treba nastaviti ojačavati socijalnu sigurnosnu mrežu, uključujući naknade za nezaposlene.

Goruća debata

Goruća debata u Hrvatskoj, treba li nastaviti s mjerama pomoći i u kojem obimu s izborima pred vratima, nije promakla ni Bruxellesu.

“Hrvatska bi trebala nastaviti financijski podupirati održiva poduzeća pogođena krizom. Trebala bi nastaviti s brzim i kontinuiranim mjerama potpore likvidnosti poduzeća kreditiranjem i odobravanjem jamstava, ponajprije malim i srednjim poduzećima”, nedvosmislena je poruka službenom Zagrebu. Korak u dobrom smjeru ističu se dosad poduzeti koraci za smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka, ponajviše parafiskalnih nameta, no njih treba nastaviti.

Cilj je odavno zacrtan i dobro poznat, ali zasad ostao nedohvatljiv: konkurentno poslovno okruženje umjesto klime koju su brojni ulagači ocjenjivali kao otvoreno neprijateljsku prema investicijama. Za oporavak će biti razrađeni projekti javnih i promicanje privatnih ulaganja kroz reforme.

U tom smislu nezaobilazna je digitalna infrastruktura i ulaganje u 5G mreže, održivi gradski i željeznički promet, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i okolišnu infrastrukturu. Hrvatska bitno kaska za ostalim članicama u gospodarenju vodom i otpadom te su i to područja u kojima su ulaganja nužna za potporu oporavku, a u ostvarivanju ciljeva mogla bi se osloniti na Fond za pravednu tranziciju (Just Transition Fund, op.a.).

Ispod europskog prosjeka je i učinkovitost teritorijalno rascjepkane javne uprave čiji financijski i ljudski resursi na lokalnim razinama nisu u skladu s nadležnostima što pridonosi različitom nivou javnih usluga u zemlji i većim troškovima.

Diplomatska je to ocjena besmisla teritorijalne uprave čiji su razmjeri kristalno došli do izražaja uvođenjem e-propusnica. Premda je reforma javne uprave jedna od najzagovaranijih, činjenica da su lokalne jedinice bazen za politička uhljebljivanja podobnih kadrova desetljećima uspješno koči svaki pokušaj reforme.

Što će reći financijska tržišta?

Ekonomist Željko Lovrinčević ocjenjuje da su preporuke poprilično generalne.

“Sama EU je u situaciji da joj je jedna članica, Italija, de facto u bankrotu, a još nekoliko ide tom putanjom. Razgovorima u Uniji o zaduženju stvara se privid normalnosti uz pokušaj da se novi dug ne alocira na nijednu članicu i tako ne prikaže rast javnog duga, no pitanje je koliko će to prihvatiti financijska tržišta jer svaki dug mora imati svog izdavatelja i nekoga tko će za njega garantirati. Budući da Hrvatska nema puno izbora financiranja, njoj takva situacija odgovara”, kaže Lovrinčević.

O prijedlozima preporuka EK raspravljat će vlade u Vijeću, a nacionalni ministri financija službeno ih usvojiti u srpnju.