Za razliku od domaćih i stranih institucija i analitičara koji Hrvatskoj za 2012. predviđaju realan pad BDP-a između 0 i 2 posto, Vladina je prognoza rast 1 posto. Optimizam sam po sebi nije loš. No problem je ako je u funkciji privida veće fiskalne prilagodbe i ako služi kao pokriće da se plan proračuna radi na dvojbenim pretpostavkama rasta. Rast od jedan posto u odnosu na npr. minus jedan znači da bi proračunski prihodi u startu mogli biti precijenjeni za oko dvije i pol milijarde kuna, a to znači i za toliko podcijenjen deficit.

Ove bi godine prvi put takva pitanja mogao postaviti i Odbor za fiskalnu politiku, posebno tijelo koje je lani osnovano radi nadziranja provedbe donesenih fiskalnih pravila te procjena održivosti sustava javnih financija. Prvi nacrt proračuna realno je očekivati za dva-tri tjedna, a kako doznajemo, od članova fiskalnog odbora ovih je dana krenula i inicijativa za sastankom s ministrom financija Slavkom Linićem. Postojeća pravila predviđaju da ministar ujedno predsjeda tim stručnim vijećem (premda bez prava glasa pri zauzimanju stavova), ali Linić mu se još nije stigao posvetiti. Fiskalni odbor trebao bi prije i podrobnije od ostatka (stručne) javnosti na uvid dobiti proračunske okvire i srednjoročne fiskalne smjernice nove vlade. Ante Žigman (HNB), zamjenik predsjednika, potvrdio nam je tek da još čekaju poziv Ministarstva. “Uloga fiskalnog odbora ima smisla samo ako ga se nešto pita u vođenju fiskalne politike, a očekujem da će tako i biti”, kaže. Slično govori i Vjekoslav Bratić, koji u sedmorki fiskalnog odbora predstavlja Institut za javne financije. Ne vidi smisao odbora ako on ne bude imao proaktivnu i općenito jaču ulogu. Prema mnogima, uz postojeća pravila odbor će teško izaći iz okvira savjetodavnog tijela Vlade koja ga je osnovala te pravilima predvidjela da stajališta i izvješća podnosi Ministarstvu financija. To ipak malo miriše na “fikus” ili u najboljem slučaju neobvezujući debatni klub. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta već se zalagao za to da se stavovi fiskalnog odbora dignu na razinu saborskih rasprava kao i da se čvršće definiraju primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti, procedure u slučajevima negativnog mišljenja fiskalnog odbora te mehanizmi u iskakanju iz zadanih okvira.

Ograničenja zadana Zakonom o fiskalnoj odgovornosti predviđaju smanjenje udjela rashoda opće države u procijenjenom BDP-u za najmanje 1-postotni bod godišnje, i to sve dok se posve ne istopi primaran deficit (razlika prihoda i rashoda umanjenih za izdatke za kamate). S kojim će razmjerima fiskalne prilagodbe Vlada izaći u prijedlogu proračuna još se ne zna. Ustrajava u najavama da će se proračun smanjiti za oko pet milijardi kuna, što bi zbog stavki koje će sigurno porasti značilo najmanje sedam milijardi ušteda. Tek će se vidjeti koliko će se čuti i koliku će težinu imati glas odbora o proračunu i hoće li njihovi zaključci ispasti više “za internu upotrebu” kao nakon jedine radne sjednice koju su imali za bivše vlade. Odbor se, naime, uz konstitutivnu sjednicu početkom srpnja sastao i početkom listopada radi razmatranja prijedloga privremenog financiranja za prvo tromjesečje 2012. Zaključci te sjednice ostali su većinom nepoznati. Poruke su načelne, ali vrijede sigurno i za novi proračun. A to je da se “proces konsolidacije i smanjivanja proračunskog manjka mora provesti bez obzira na njegovu težinu u uvjetima nižih stopa rasta”, da “ne postoji alternativa stabilizaciji javnih financija do smanjivanja fiskalnih neravnoteža” te da “smjer fiskalne politike treba sagledati i s pozicija financiranja te raspoloživosti i cijene kapitala”.

Mađarević Šujster: ‘Odbor bi mogao izvješća davati i Saboru’

Treba li Fiskalni odbor, s obzirom na važnost proračuna 2012., ali i nejasne ciljeve nekih planiranih poteza Vlade, dobiti aktivniju ulogu već u ovoj fazi priprema?
Fiskalni odbor ima za cilj osigurati vjerodostojnost novoga fiskalnog pravila uključujući i davanje preporuka u slučaju odstupanja od ciljeva. Jedna od osnovnih zadaća odbora jest razmatrati i procjenjivati primjenu fiskalnih pravila utvrđenih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u prijedlogu državnog proračuna za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije te prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika. Dakle, proaktivna ulog odbora se očekuje već u pripremnim fazama izrade fiskalnih smjernica.

Podrazumijeva se, dakle, da se ta skupina stručnjaka konzultira prije nego što se prijedlog proračuna proslijedi Saboru?
Predsjednik saziva sjednicu prema potrebi, a najmanje jedanput u četiri mjeseca. S obzirom na osnovne funkcije odbora, treba očekivati da se odbor sastane i razmotri prijedlog proračuna za 2012. i projekcije za iduće razdoblje.

Bi li odboru i formalno trebalo dati veću važnost i ovlasti?
Prethodna je vlada i sama napomenula kako bi godinu dana nakon početka provedbe okvira fiskalne odgovornosti trebalo ocijeniti njegovu djelotvornost te ga prema potrebi ojačati. Ono što je bitno i što bi se moglo ojačati u skorijoj budućnosti je da odbor dobije proaktivniju ulogu u ocjenama planiranih fiskalnih politika. Osim mišljenja na Vladine makroekonomske i fiskalne projekcije izrađuje i svoje nepristrane projekcije. Odbor bi mogao podnositi izvješća Saboru prije razmatranja dokumenata vezanih uz fisklanu politiku.

Mnogi smatraju da je Fiskalni odbor u našem slučaju danas ‘bezubi lav’. Čiji bi model za Hrvatsku mogao biti pogodan?
Jedna od opcija bila bi učiniti odbor odgovornim zakonodavnoj vlasti, kao što je slučaj parlamentarnog ureda za budžet u Letoniji ili parlamentarne komisije u Turskoj. Mađarsko fiskalno vijeće, primjerice, bilo je, prema uzoru na SAD, potpuno neovisno u svom djelovanju, ali je, nažalost, pasivizirano.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište