Kao što zaposlenost u ovo doba godine karakterizira smanjenje ukupnog broja osiguranika na mjesečnoj razini, ali je osoba koje rade je više nego prije godinu dana, tako je broj nezaposlenih krajem prošlog mjeseca u odnosu na mjesec prije porastao, ali u godišnjim usporedbama u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanja danas ih je manje.

Potkraj studenog bilo ih je 113 tisuća, što je u odnosu na listopad povećanje za nešto više od tri tisuće, ali u odnosu na lanjski studeni to je za nepune tri tisuće manje.

Javna uprava
Već dosta dugo vremena tržište rada obilježavaju rast zaposlenosti i manjak radne snage koji se nadomješta rastućim uvozom, a stope nezaposlenosti su na rekordno niskim razinama. Promatra li se rast zaposlenosti u višegodišnjem razdoblju, slika po djelatnostima ponešto govori i o strukturnim obilježjima dinamike gospodarske aktivnosti.

Tako je, primjerice, ukupan broj osiguranika potkraj studenoga ove godine u odnosu na isto razdoblje predkrizne 2019. za 95 tisuća ili 6,1 posto veći, pri čemu se, promatrano po djelatnostima, smanjenje zaposlenosti bilježi samo u financijskom sektoru i kategoriji Javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja.

U financijskim djelatnostima danas radi gotovo 3 tisuće ljudi ljudi manje nego prije četiri godine što je pad za 6,8 posto, dok je u javnoj upravi broj zaposlenih danas manji 4,5 posto. U svim ostalim djelatnostima danas ima više zaposlenih, ali pritom je znakovito da, primjerice, prerađivačka industrija i trgovina u te četiri godine bilježe skromnih dva posto rasta, dok su neke zaposlenost povećale i za 20-ak posto, pa i više.

Uvjerljivo najveći postotni rast u tom razdoblju bilježi IT sektor, odnosno djelatnosti Informacija i komunikacija, u kojima je broj osiguranika premašio 60 tisuća, što je za 13 tisuća ili čak 28 posto više nego u studenome predpandemijske 2019.

Tempom povećanja zaposlenosti taj sektor slijedi građevinarstvo, gdje danas, prema podacima HZMO-a, radi gotovo 139 tisuća osoba. To je 22,8 tisuća ili gotovo 20 posto više nego prije četiri godine. Osim potresa i stanogradnje, na rast potražnje za radnicima u građevinarstvu nemalo utječu i pojačani priljevi europskog novca proteklih godina.

A s projektima (su)financiranim sredstvima europskih fondova i s obnovom nakon potresa dijelom je zasigurno povezan i snažan rast broja osiguranika u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Broj zaposlenih u toj kategoriji porastao je za 19 posto ili za oko 17 tisuća, na današnjih gotovo 110 tisuća. I u poslovanju nekretninama te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 4-godišnji rast broja osiguranika mjeri se dvoznamenkastim postocima (10,8 i 15,4%).

Natprosječno je pak povećan i broj osiguranika u obrazovanju (7,8%) ili npr. u Prijevozu i skladištenju (7,3%), sektoru u kojemu rast zaposlenosti odražava pojačane aktivnosti vezane uz turizam, ali i logistiku.

Kratkoročna kretanja
Kad je riječ o kratkoročnim kretanjima (ne)zaposlenosti, najnoviji podaci HZZ-a pokazuju da je tijekom prošlog mjeseca novoprijavljeno 16.400 nezaposlenih, dok je iz evidencije nezaposlenih izašlo nešto više od 13 tisuća.

Kod nešto manje od 9500 izlazaka razlog je zapošljavanje, s tim da je sklapanje radnog odnosa posrijedi kod manjeg broja osoba nego što je bio slučaj u istom mjesecu prošle godine. Nešto više od 1000 osoba iz evidencije nezaposlenih izašlo je iz zbog drugih poslovnih aktivnosti, uključujući i pokretanje vlastitog posla registriranjem tvrtke ili obrta.

Podaci HZZ-a, uz ostalo, pokazuju i da je u prvih 11 mjeseci ove godine u sustav potpora za samozapošljavanje novouključeno manje od 5000 osoba, dok ih je u istom lanjskom razdoblju uključeno više od 5500.