U depozitima, vlasničkom kapitalu, udjelima u fondovima, mirovinskoj štednji, policama osiguranja te drugim oblicima financijske imovine hrvatski građani imaju oko 405 milijardi kuna. Najnoviji podaci HNB-a, sa stanjem na kraju rujna, sugeriraju da je to 18 milijardi kuna više nego godinu dana prije.

Istodobno su kućanstva smanjila svoje financijske (kreditne) obveze za oko 800 milijuna, na nešto više od 135 milijardi, pa je njihovo neto financijsko bogatstvo u tih godinu dana podebljano za 19 milijardi, na gotovo 270 milijardi kuna. To predstavlja samo nastavak trenda, s tim da mu je i lani najviše pridonio rast depozita i mirovinske štednje koja raste po automatizmu.

Kako ti pokazatelji ne govore ništa o distribuciji, kao ni o raspoloživosti  "papirnog bogatstva", razumljivo je da su i u popriličnom raskoraku s prevladavajućom percepcijom financijske slike kućanstava. Kako bilo, i u sektoru poduzeća lani je poboljšan omjer financijske imovine i obveza, i to za 14 milijardi (za nepunih 9 mlrd. povećana imovina, a obveze smanjene za više od pet mlrd.). No, kod poduzeća to znači da im obveze financijsku imovinu sad premašuju za 409 umjesto 424 milijarde.