Na društvenim mrežama pojavljuje se investicijska ponuda s prinosima koje nijedna banka ne može ponuditi. Fotografije poznatih lica, generiranih umjetnom inteligencijom, daju joj lažni kredibilitet. Odbrojavanje u kutu ekrana stvara osjećaj hitnosti: odlučite sada ili propuštate priliku. Sve je precizno osmišljeno – jezik, vizuali, timing. Svaki detalj postoji iz jednog razloga – da iskoristi trenutak nepažnje, brzinu reakcije i povjerenje koje automatski poklanjamo onome što djeluje poznato. I ta formula svakodnevno pronalazi nove žrtve, ne samo zato što su ljudi nepažljivi, već i zato što su prevaranti postali iznimno dobri u tome što rade.

Brzina i neinformiranost

Podaci iz Zagreba potvrđuju upravo to – sofisticirani oblici prijevara i dalje prolaze ispod radara. Više od polovice ispitanika, njih 55,32 posto, nije znalo točno odgovoriti na sva pitanja, odnosno prepoznati sve potencijalne financijske prijevare. Svaki pojedini primjer prijevare nije prepoznala približno svaka četvrta osoba, a u 12,77 posto slučajeva ispitanici su imali samo jedan ili nijedan točan odgovor. Podaci su to koji dolaze sa Zabinog interaktivnog totema, postavljenog na Cvjetnom trgu u Zagrebu u sklopu kampanje “ZABAci oko na prijevare”. Kroz simulaciju stvarnih životnih scenarija i kviz znanja, prolaznici su testirali vlastitu razinu opreza, a rezultati su jasno pokazali koliko je lako postati meta prevaranata – čak i kada znamo da prijevare postoje. Detaljnija analiza otkriva da građani relativno dobro prepoznaju osnovne obrasce prijevara. Ipak, složeniji oblici poput lažnih online oglasa i prijevara putem linkova i dalje ostaju neprepoznati. Metode prevaranata ne stagniraju. One se ubrzano razvijaju, i jaz između njihove sofisticiranosti i prosječne razine opreza građana i dalje je prisutan u velikoj mjeri. Jana Novina Cukrov, direktorica Plaćanja u Zagrebačkoj banci, komentirajući podatke, ističe da su financijske prijevare danas sve uvjerljivije i često se oslanjaju na brzinu reakcije i nedovoljnu informiranost građana.

“Baš zato u Zabi kontinuirano radimo na edukaciji i podizanju svijesti o financijskim prijevarama, kako bi naši klijenti mogli pravovremeno prepoznati rizike i zaštititi sebe i svoje financije”, poručuje Novina Cukrov.

CERT: Phishing najčešći

Edukativnu kampanju “ZABAci oko na prijevare” Zagrebačka banka je pokrenula upravo s ciljem podizanja svijesti građana o raznim oblicima financijskih prijevara, a platforma pruža informacije o najčešćim vrstama prijevara, objašnjava kako funkcioniraju te savjetuje na koje znakove upozorenja treba obratiti pozornost kako bi se pravodobno prepoznale potencijalne prijetnje i spriječila financijska šteta. Inače, prema podacima za 2025. godinu, u Hrvatskoj je prijavljeno više od 2100 kibernetičkih kaznenih djela u 2025., a materijalna šteta počinjena pritom premašila je 20 milijuna eura. To je popriličan rast od čak 22 posto u odnosu na 2024. godinu. Šteta počinjena samo od investicijskih prevara dosegla je 7,2 milijuna eura, iako je stvarna šteta po svoj prilici uvelike veća od one iskazane u službenim statistikama.

Također, prema izvještajima Nacionalnog CERT-a, tijela unutar akademske i istraživačke mreže Carnet, najviše kibernetičkih incidenata u 2025. godini bili su phishing napadi i neželjene poruke. Konkretno, prema njihovom godišnjem izvještaju za 2025., phishing napadi činili su 32 posto svih kibernetičkih incidenatra, neželjene poruke 19 posto, ostale vrste financijski motiviranih prijevara 18 posto, a napadačka infrastruktura 12 posto.