Ukupna financijska imovina kućanstava na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosila je 90,3 milijarde eura, čime je u razdoblju od godine dana porasla za 6,2 milijarde eura ili 7,4 posto, a za 1,5 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).

Najveći doprinos rastu financijske imovine u prvom tromjesečju 2024. imao je rast ulaganja u dužničke vrijednosne papire, većinom obveznice i trezorske zapise Ministarstva financija, uz primjetan pad depozita koji su, unatoč ovom preslagivanju portfelja kućanstava, i dalje najznačajnija stavka financijske imovine kućanstava, navodi se iz HNB-a o statistici financijskih računa za prvo tromjesečje ove godine.

S druge strane, financijske obveze kućanstava povećale su se na 25,3 milijarde eura, što je porast od 2,7 posto u odnosu na prosinac 2023. U razdoblju, pak, od godine dana, te obaveze su porasle za 2,5 milijardi eura ili 10,9 posto.

Iz ubrzanog u postupni rast
“Ova kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 65,1 milijardu eura, što je jedan posto više nego na kraju prosinca 2023., odnosno 6,1 posto ili 3,8 milijardi eura više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine”, izvijestili su iz središnje banke.

Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022., ubrzo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021., dodali su iz HNB-a.

Izvijestili su i da je na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila 443 milijarde eura, što je smanjenje od 0,5 milijardi eura u tom tromjesečju i povećanje od 33,6 milijarde eura u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 461 milijardu eura, a povećale su se za 1,1 milijardu u tromjesečju odnosno za 33,3 milijarde eura u razdoblju od godine dana.

“U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosila je 567 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 13,3 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 13,5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana”, naveli su iz HNB-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nastavljen trend
Istodobno, napominju, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 11,7 postotnih bodova u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 16,5 postotnih bodova, te su na kraju prvog tromjesečja 2024. dosegnule razinu od 590 posto godišnjeg BDP-a.

“Time je nastavljen trend smanjenja stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP zbog manjeg rasta njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a, iako se taj trend znatno usporio u posljednja tri tromjesečja u odnosu na dvogodišnje razdoblje od drugog tromjesečja 2021. do drugog tromjesečja 2023.”, kažu iz HNB-a.

Priopćeno je i da je na kraju prvog tromjesečja 2024. ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila 130 milijardi eura, to jest 0,8 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. S druge strane, financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 188 milijardi eura, što je rast od 1,9 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja.