Sezona samo što nije počela, a obali i dalje kronično nedostaje radnika. Zato ove godine uskaču stranci – točnije Filipinci, javlja HRT.

Rade sve što treba, ono što domaći možda i izbjegavaju, na obali i kontinentu sve ih je više, a neke procjene kažu da bi ova godina po broju izdanih stranih dozvola za rad mogla biti – rekordna.

Filipinki Elsie ovo je u Dubrovniku već druga radna sezona. Posprema i čisti apartmane, a u slobodno vrijeme uživa u ljepotama grada.

“U Dubrovniku sam već godinu dana. Sviđa mi se jednostavnost života, ljudi su jako ljubazni, a prizori su lijepi i opuštajući. Zadovoljna sam jer imam dobrog poslodavca, to mi je jako važno”, kazala je Elsie Mercader.

U ugostiteljstvu i turizmu na dubrovačkom su području ipak tradicionalno najbrojniji radnici iz susjednih zemalja. Dvadesettrogodišnji Šerif iz Bosne i Hercegovine odabrao je upravo Dubrovnik kao mjesto na kojem će brusiti svoje kulinarske vještine kao šef kuhinje.

“U Dubrovniku sam već dvije godine i relativno sam zadovoljan. To što sam se vratio, sve govori. Vraćam se u Dubrovnik zato što mislim da je gastronomski ispred ostalih. Dolazim radi znanja, pa tek onda radi novca i ostalog”, rekao je Šerif Hrnjica.

Hotelijeri na mukama

Krenuo lov na spremačice: Nude 15 eura po satu, ali nitko ne želi čistiti

Od početka godine, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izdala je gotovo 3100 radnih dozvola, što je za 55% više nego u istom razdoblju prošle godine. Ugostitelji i turistički djelatnici u neprestanoj su potrazi za radnicima, koje sve teže pronalaze među domaćim stanovništvom.

“Cijela ta fluktuacija je krenula, recimo, s našim ulaskom u Europsku uniju, kad su naši domicilni stanovnici, stanovnici iz ostalih dijelova Hrvatske, koji su dolazili kod nas na poslove, potražili bolji život u Europi. Izgubili smo tako naš bazen, a počeli su nam se otvarati bazeni u bliskom susjedstvu i na Dalekom istoku”, kaže Đani Banovac iz Ceha ugostitelja Dubrovnik za HRT.

Goruća potreba za stranim radnicima, osobito u turizmu, nije samo hrvatska stvarnost, nego, po svemu sudeći, i budućnost, kojoj se potrebno prilagoditi.