Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS), čini se, ubrzavaju tempo realizacije ulagačkih projekata. Slučajno ili ne, to se poklapa s najavama nove promjene pravilnika čija se konačna verzija nakon dosta nesuglasja očekuje ovih dana.

Sudeći prema nekim trenutno aktualnim projektima, drvni se sektor pokazuje jednom od pogodnijih meta za novac tih javno-privatnih fondova rizičnog kapitala. Nakon što je Nexus FGS lani investirao u Požgaj Parkete, a kapitalno ulaganje Quaestus FGS-a u Spačvu (u postupku predstečajne nagodbe) smatra se pitanjem (tje)dana, na putu ulaska u drvni biznis još je jedan iz petorke FGS-ova, Honestas. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, Honestas bi uskoro trebao ući u Conty plus, zagrebačku tvrtku za obradu i prodaju proizvoda od drva, od parketa do ploča i građe raznih namjena. Neslužbeno saznajemo i da Honestas već mjesecima snima i analizira taj projekt, da je dubinska financijska analiza Contyja u samoj završnici, a dokapitalizacija u iznosu od 10 milijuna kuna samo je dio širega financijskog restrukturiranja teškog približno 60 milijuna kuna. Pored toga, u tom fondu veličine 155 milijuna kuna i jednim od dvaju kojima su komponentu privatnog kapitala osigurali strani investitori (iz Njemačke) paralelno rade na prvoj fazi realizacije ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije.

Konkretno,  u novu kogeneracijsku elektranu na biomasu u Brinju, općini u Ličko-senjskoj županiji. U Upravi Honestasa potvrdili su nam samo da su u završnoj fazi svog prvog ulaganja koje uključuje dokapitalizaciju i financijsko restrukturiranje u visini 60-ak milijuna kuna. Više od toga, kažu Michael Prpić i Hrvoje Puljiz, ne mogu govoriti dok se ne završe svi koraci u sklopu procesa ulaganja. Isto vrijedi i za ulaganje u elektranu u Brinju. S tim u vezi kažu tek da već duže vrijeme zajedno s njemačkim partnerima pripremaju ulaganje u području obnovljivih izvora energije. Taj biznis u najužem im je fokusu bio još prilikom osnivanja fonda, prije gotovo dvije godine (ostali su osnovani nešto prije njih), no u obnovljivim izvorima energije nisu im išle na ruku promjene pravila igre i administrativne prepreke pa se i prvo ulaganje oduljilo.

Višegodišnja kriza dosta je iscrpila i drvni sektor te je potakla početak konsolidacije, a za problem manjka kapitala FGS-ovi su se nametnuli kao pogodno rješenje. Honestas je navodno razmatrao još neka poduzeća u tom sektoru. Izbor je pao na Conty plus Darka Ciglenečkog (koji je i predsjednik Uprave), među ostalim, jer i posljednjih godina ta tvrtka s više od 100 zaposlenih uspijeva povećati prihode. Prošlu je godinu zaključila s oko 70 milijuna kuna prihoda ili nekoliko milijuna više nego godinu prije, ali je taj rast praćen kopnjenjem dobiti. Dio prihoda Conty ostvaruje i s inozemnog tržišta gdje očekivanja rastu ulaskom u EU. 

Računaju na njih

Iz proračuna 345 mil. kuna

Razvoj FGS-ova Vlada u Ekonomskom programu 2013. navodi kao jednu od ključnih mjera za "povratak normalne kreditne aktivnosti u gospodarstvu", kojima se potiče očuvanje sadašnjih i stvaranje novih radnih mjesta. Ove godine država u FGS-ove namjerava usmjeriti 345 milijuna kuna proračunskih sredstava.